Mnoge Zagrepčane neugodno je iznenadila vijest da je Zagreb često u 20 gradova u svijetu s najzagađenijim zrakom. Iako na ovoj ljestvici iz dana u dan nastaju velike razlike koje ovise primarno o vremenskim uvjetima, pogotovo vjetru i dobu godine, Zagreb se često pojavljuje u rasponu od pedesetog prema petnaestom mjestu na stranici IQ Air koja uživo prati kakvoću zraka u gradovima u svijetu.
U subotu se Zagreb našao na 35. mjestu ove ljestvice, a ispred nas gori su Beograd (30.), Sarajevo (22.) i Ljubljana (20.) mjesto. Indeks zagađenja zraka u Zagrebu u subotu navečer je bio 82, što nas stavlja u skupinu umjerenog zagađenja, dok se s indeksom od 106 Sarajevo probilo u skupinu “nezdravog za osjetljive skupine”. Na prvom mjestu je Delhi u Indiji i to jedini grad na ljestvici u kojem je kakvoća zraka označena kao “opasna”.
Kada pogledamo detaljnije podatke, posebno su problematične čestice PM 2.5 i PM10. Mnogi ni ne znaju što dotične skraćenice znače. Za početak, brojevi iza kraćenice PM označavaju promjer tih sitnih čestica.
‘Grijanje na drva i dizelaši’
Naravno PM10 predstavljaju one većeg omjera. Kada govorimo o njima, one najčešće sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. S druge strane, PM2.5 su čestice znatno manjeg promjera pa su utoliko i opasnije. Tu spavaju razni teški metali, sulfati i nitrati.
Zbog učestalih vijesti o zagađenom zraku, Zagrepčani su se o toj temi raspisali na društvenim mrežama. Jedan je uočio da je kakvoća zraka u Zagrebu u jednom trenutku bila gora od one u Hamiltonu u Kanadi, gradu gdje je izrazito razvijena metalurgija.
“U Zagrebu su glavni problemi PM2.5 i PM10 koji su rezultat grijanja na drva/pelete te ogromni broj dizelaša. Uz to, drugi najveći zagađivač zraka u Zagrebu je NOx, koji je rezultat ogromne količine dizelaša. Spoji to dvoje i dobiješ naš kronično loš zrak svake zime”, odgovorio je jedan korisnik.
Mikroplastika može utjecati i na vremensku prognozu: Znanstvenici objasnili kako je to moguće
Pitali smo NZJZ Andrija Štampar za objašnjenje
“Zbog stabilne atmosfere. Nema vjetra i donji sloj zraka je staložen pa čestice koje zagađuju zrak ostaju nisko umjesto da odu u više slojeve atmosfere. Vlažnost zraka također ne pomaže, ali to stanje je specifično za zagrebačko područje”, bilo je jedno od objašnjenja koje su ponudili korisnici.
“Možda jer svi voze auto po cijele dane. Kad se vraćam s posla biciklom Vukovarska avenija smrdi kao sam vrag, još koju godinu pa ću dobit rak pluća”, napisao je jedan korisnik kojeg nervira broj automobila u prometu.
Za stručni odgovor obratili smo se NZJZ-u Andrija Štampar iz kojeg su nam napisali da su glavni krivac kućna ložišta. “Kada gledamo cijelu Europu, stanovništvo južne i srednjoistočne Europe izloženo je zimi visokim koncentracijama lebdećih čestica, kako u zatvorenom tako i u otvorenom prostoru. Glavni uzrok viših koncentracija lebdećih čestica u tom dijelu Europe su kućna ložišta tj. izgaranje nekvalitetnih krutih goriva kao što su ugljen i drvo”, napisali su i dodali kako je Hrvatska zapravo stoji jako dobro.
