Klimatske promjene imaju golem učinak na naš planet. Zanimljivo je da zbog njih dani postaju duži. Znanstvenici tvrde da ljudske aktivnosti mijenjaju Zemlju brže od prirodnih procesa koji traju već milijardama godina.
Promjena u trajanju dana iznosi nekoliko milisekundi, ali, kako piše Guardian, to je dovoljno da potencijalno poremeti internetski promet, financijske transakcije i GPS navigaciju, koje se oslanjaju na precizno mjerenje vremena.
Trajanje dana na Zemlji postupno se tijekom prošlosti povećavalo se zbog gravitacijskog utjecaja Mjeseca na oceane i kopno. Kao posljedica globalnog zatopljenja tope se Grenladska i Antarktička ledena ploča te se voda pohranjena u njima preusmjerava u svjetske oceane. To pak dovodi do većeg nakupljanja vode u morima bliže ekvatoru. To čini Zemlju oblijom ili debljom, što usporava rotaciju planeta i dodatno produžuje dan.
‘To smo postigli u samo 100 ili 200 godina’
Utjecaj čovječanstva na planet demonstriralo je i istraživanje koje je pokazalo da je preraspodjela vode uzrokovala pomicanje Zemljine osi rotacije, odnosno sjevernog i južnog pola. Druga istraživanja otkrila su da emisije ugljika od strane čovječanstva smanjuju stratosferu.
“Možemo vidjeti naš utjecaj na cijelu Zemlju, ne samo lokalno, poput porasta temperature, nego doista fundamentalno, mijenjajući način na koji se kreće u svemiru i rotira,” rekao je prof. Benedikt Soja s ETH Zurich u Švicarskoj. “Zbog emisija ugljika, to smo postigli u samo 100 ili 200 godina. Dok su dominantni procesi ranije trajali milijardama godina, što je upečatljivo.”
Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima, koji su izuzetno precizni. Međutim, točno vrijeme jednog dana – jedne rotacije Zemlje – varira zbog mjesečevih plima, klimatskih utjecaja i drugih faktora, poput sporog povratka Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih tijekom posljednjeg ledenog doba.
Jako puno tehnologije ovisi o preciznom mjerenju vremena
Te razlike moraju se uzeti u obzir, rekao je Soja: “Svi podatkovni centri koji upravljaju internetom, komunikacijama i financijskim transakcijama, temelje se na preciznom mjerenju vremena. Također nam je potrebno precizno znanje o vremenu za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice.”
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je promatranja i računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja topljenja leda na trajanje dana.
Stopa usporavanja varirala je između 0,3 i 1,0 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. godine. No, od 2000. godine, kako je topljenje ubrzalo, stopa promjene također se ubrzala na 1,3 ms/cy.
Više nema nazad
“Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego ikad u posljednjih nekoliko tisuća godina,” rekli su istraživači. “Predviđa se da će ostati na razini od otprilike 1,0 ms/cy u sljedećih nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije stakleničkih plinova drastično smanje.”
Onečišćenje zraka najveći okolišni rizik za zdravlje u Hrvatskoj: Vlada uputila izmjene Zakona
Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja će porasti na 2,6 ms/cy do 2100. godine, nadmašujući mjesečeve plime kao najveći pojedinačni faktor dugoročnih varijacija u trajanju dana, rekli su.
Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: “Ovo istraživanje je veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda kojeg trpe Grenland i Antarktika ima direktan utjecaj na trajanje dana, uzrokujući produljenje naših dana. Ova varijacija u trajanju dana ima kritične implikacije ne samo za mjerenje vremena, već i za GPS i druge tehnologije koje upravljaju našim modernim životima.”
