Nije tajna da u Hrvatskoj stalno nedostaje stručnih zidara, tesara, zavarivača, vozača teretnih vozila…
Hrvatska se nalazi u nezavidnoj situaciju u kojoj ima više od 290 tisuća nezaposlenih, a u isto vrijeme i ogroman deficit kvalificiranih radnika. Poznato je kako imamo vrlo lošu strukturu nezaposlenih, u jednome dijelu riječ je o slabije obrazovanom kadru, dok je u drugom riječ o socijalnim slučajevima koji u ciljnu nemaju pronalazak posla, već “mužnju” socijale. Kod onih nezaposlenih koji aktivno traže posao sve je istaknutiji problem starost, pa ne mogu odgovoriti na kriterije koje posao zahtijeva, poput rada na visini u građevini.
S druge strane poslodavci ne mogu naći odgovarajuću struku i kvalificiranu radnu snagu. Nije tajna da u Hrvatskoj stalno nedostaje stručnih zidara, tesara, zavarivača, vozača teretnih vozila, a najnovija saznanja upozoravaju i na nedostatak stručne radne snage u onom u čemu se Hrvatska voli hvaliti kao svojim adutom, a to je turizam. Nedostaje nam kvalificiranih kuhara i konobara, prenosi Glas Slavonije.
Stoga su poslodavci, prijašnjih godina bili primorani potražiti stručnu radnu snagu u inozemstvu, a država je to rješavala takozvanim kvotama radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Bivša Vlada, namjerno ili slučajno zaboravila u zadnjoj godini mandata donijeti odluku o kvotama za ovu godinu, a nova Vlada još uvijek nije zauzela stav oko rješavanja tog problema. Istina, riječ je o razdoblju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju po kojoj smo postali jedno tržište, no nakon prošlogodišnjeg isteka moratorija za naše radnike za rad u zemljama članicama EU-a, to je opet značilo pretežito odlazak naših ljudi. Najviše se govori o medicinskom osoblju i profesionalnim vozačima.
Čeka se zeleno svjetlo
U ovom trenutku hrvatski poslodavci koji su prijašnjih godina uvozili “strance” sada već četiri mjeseca čekaju na novo zeleno svjetlo. Ne čudi što s njihove strane dolazi inicijativa za novim rješenjima.
“Umjesto sustava kvota, gdje poslodavci unaprijed, na godišnjoj bazi, moraju predvidjeti koliko bi im radnika iz tzv. trećih zemalja trebalo, predlažemo sustav zapošljavanja prema potrebi”, pojašnjava Ivan Sarić iz ureda Hrvatske udruge poslodavaca. O tome je HUP već razgovarao i s bivšom Milanovićevom vladom, a prijedlog je otišao i prema vladi Tihomira Oreškovića.
U HUP-u su se ugledali na “slovenski model”. Naši susjedi, odnosno njihovi poslodavci, potrebu za određenom stranom stručnom radnom snagom iskazuju u danom trenuku, dakle kada se ukaže posao. Njihov zavod za zapošljavanje ima rok od pet dana u svojoj evidenciji pronaći traženu “robu”, nakon isteka tog roka poslodavcu je dozvoljen uvoz.
“To je dakle jedan dinamičan model, u kojemu se reagira prema iskazanoj potrebi. Istovremeno on omogućava poslodavcu da nalaskom u kratkom vremenu stručne radne snage bude konkurentniji u tržišnoj utakmici”, smatra Sarić.
Od takvog modela korist bi mogao imati i Zavod za zapošljavanje jer bi na osnovi tako iskazanih potreba znao koje vrste prekvalifikacije ponuditi zainteresiranim nezaposlenima. “Cilj je u svakom slučaju smanjiti nezaposlenost domaće radne snage, a ovakav model pruža mogućnost dobre koordinacije svih zainteresiranih aktera”, naglašava Sarić.
