Hrvatska je druga po redu s ekološkim otiskom u našoj regiji sa 3,9 gha. Ispred nas je jedino Slovenija.
Čovječanstvo će do 8. kolovoza potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu. Poručila je to međunarodna istraživačka organizacija Global Footprint Network koja pokušava promijeniti način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reagira na klimatske promjene.
Dan ekološkog duga ove godine nastupit će već 8. kolovoza, čak pet dana ranije nego što je to bilo prošle godine, s označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.
Najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Posljedice su višestruke – smanjenje zaliha prirodnih resursa i gomilanje otpada brže nego što se on može apsorbirati ili reciklirati, kao što je slučaj s rastućom količinom ugljičnog dioksida u atmosferi.
Ekološki otisak zapravo predstavlja zbir svih ekoloških usluga koje ljudi ‘zahtijevaju’ od određenog prostora. On podrazumijeva biološki obradive površine potrebne za usjeve, pašnjake, naseljena područja, ribolovna i šumska područja. Ovdje se također podrazumijeva površina šume koja je potrebna kako bi se apsorbirale emisije ugljičnog dioksida koje ocean nije apsorbirao. I biokapcitet i ekološki otisak su izraženi zajedničkom jedinicom koja se naziva globani hektar (gha), piše WWF.
Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa.
“Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac“, kaže direktor WWF-a Martin Šolar.
„Kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe. Gledamo li svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana”, dodao je Šolar.
