Za kraj 2021. inače godine u kojoj je Hrvatski školski muzej napunio 120 godina djelovanja, predstavljeni su izložba i katalog “Krasopis – lijepo pismo“.
Zbog potresa i teških oštećenja zgrade muzeja, izložbu je moguće pogledati u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) do 13. siječnja.
“Priča o krasopisu kao nastavnom predmetu započinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Analiziramo potom povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća. Putem nastavnih planova i programa u 20. stoljeću pratimo zadatke nastave krasopisa, proučavamo kako se na tom nastavnom predmetu učilo i koliko se učilo”, objasnila je na stranicama Hrvatskog školskog muzeja Kristina Gverić, autorica izložbe.
Pomoću muzejskih predmeta vezanih uz predavanje krasopisa koji se u Hrvatskoj podučavao sve do sredine 20. stoljeća, izložba odgovara na pitanje “Što trebamo za pisanje krasopisom?”.
Školske klupe, ploče i pločice, učeničke torbe, zidne table, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu i zavidan broj pisanki, sve su to predmeti koje za pregled nudi izložba te prateći katalog.
Pored predmeta, istražuju se i pravila krasopisa.
Lijepo pismo imalo je svoja svojstva, zahtjeve za učenike, ali i učitelje kako lijepo pisati, kako slova trebaju izgledati, kako tijekom pisanja držati tijelo, a kako pisanke i pera.
Kao jednu zanimljivost, Gverić je istaknula i podatak kako su liječnici i učitelji krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća o tome trebaju li škole u podučavanju krasopisa prednost dati kosim ili uspravnim slovima.
“Dotaknuli smo se i istaknutih učitelji krasopisa te autora pisanki poput učitelja s velikim iskustvom u krasopisu Franje Klaića ili primjerice Ljudevita Modeca učitelja i ravnatelja učiteljske škole u Zagrebu i Petrinji”, istaknula je Gverić.
Uz izložbu i katalog, Muzej je objavio i zanimljivi video, čiju produkciju potpisuje Ivana Dumbović Žužić.
Dok je Gverić autorica kako izložbe, tako i stručne koncepcije, Dumbović Žužić pored videa potpisuje i pedagoški program.
Za likovni postav izložbe zaslužni su Fredy Fijačko i Kristina Gverić, lekturu i korekturu obavila je Gordana Malnar, a grafičko oblikovanje Kristina Džepina-Bajić.
