Zagrepčani se već dugo žale da je grad neuredan i da je smeće posvuda. Iako je prema službenim podacima razvrstavanje smeća povećano, mnogi smatraju da ga se sve manje odvozi te da se gomila na ulicama. Snimke ulica punih smeća često kruže društvenim mrežama i redovito obasipaju mail redakcije. Međutim danas smo od čitatelja dobili drugačiju snimku.
Jedan Zagrepčanin poslao nam je snimku s Rudeša na kojoj se vidi kako u kanalizaciji raste pravo pravcato drvo. Kako se čini po obliku lista, riječ je o stablu smokve. Kroz drugu pak kanalizacijsku rešetku, vidljivo je da je kanalizacija puna plastične ambalaže koja je ondje nemarno bačena.
Smokve mogu biti vrlo otporne i njihove sjemenke ponekad niču na neobičnim mjestima (npr. pukotinama zidova ili kanalizacijskim cijevima gdje ima malo zemlje i vlage). Sjemenke u kanalizaciju vrlo lako mogu doći u ljudskom izmetu pa tako nije čudo da povremeno nikne tvrdoglava biljka koja se opire lošim uvjetima. Biljke trebaju svjetlost za fotosintezu, pa zato stablo pruža listove prema rešetki iz koje dolazi danje svjetlo.
Naslage masti i plastike mogu uzrokovati poplave
Iako smokve ne uspijevaju dobro u kanalizaciji, njihovo čvrsto korijenje ponekad prodre u pukotine cijevi u potrazi za vlagom, što može uzrokovati probleme u odvodnom sustavu.
Plastika u kanalizaciji može uzrokovati ozbiljne probleme za sustav odvodnje, okoliš i građane. Iako se mnogi predmeti čine bezopasnima, kad dospiju u WC školjku ili odvod, posljedice mogu biti dalekosežne.
Jedan od najvećih problema je začepljenje cijevi. Vlažne maramice, plastične vrećice, čepovi, ambalaža i slični predmeti lako se zaglave u sustavu. Kad se spoje s masnoćama iz kućanstava, stvaraju velike nakupine, koje mogu izazvati povrat otpadnih voda u domove i fekalne poplave na ulicama.
Mikroplastika privlači toksične tvari i bakterije
Plastika također šteti mehaničkom sustavu – može oštetiti crpke, ventile i filtre u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda. Takvi kvarovi zahtijevaju skupe popravke i remete rad komunalne infrastrukture.
Još veći problem nastaje kad plastika iz kanalizacije dospije u prirodu – rijeke, mora i tlo. Tamo se razgrađuje na mikroplastiku, koja zagađuje okoliš i ulazi u hranidbeni lanac. Mikroplastika privlači toksične tvari i bakterije, što je opasno i za životinje i za ljude. Osim štetnog utjecaja na okoliš, plastika u kanalizaciji povećava troškove održavanja, koje na kraju plaćaju građani kroz veće račune za vodu i odvodnju.
Poslali smo snimke Gradu i pitali planiraju li ukloniti biljku iz kanalizacije. Njihov odgovor objavit ćemo čim stigne.
