Bacite li u more primjerice plastičnu čašu, ista će se razgraditi za otprilike 300 do 400 godina. I to ne potpuno, plastika se “lomi” na sve manje čestice, dok ne postanu nevidljive i dobiju prefiks “mikro”. Upravo je takva plastika najopasnija za naša mora. Ribe ju konzumiraju pa onda nastavno na njih i mi sami konzumirajući takvu ribu i ostale morske plodove.
Hrvatska ima sreće da je Jadransko more i dalje u odličnom stanju u odnosu na “konkurenciju”, no svake godine turisti ostave svoj trajni trag na obali. Otpad, odnosno plastika su u svom originalnom obliku proizvoda vrijedna sirovina koja se odvaja zasebno od ostalog otpada, no što učiniti s opasno ali isto tako nevidljivom mikroplastikom?
Istrarsko veleučilište je uz pomoć tvrtke Calucem i Infobip predstavilo je robota koji se zove Jadranko. Njegov zadatak je jednostavan ali težak. “Sa zadatkom prikupljanja i analiziranja mikroplastike u moru, 21. siječnja u prvu je službenu plovidbu krenuo robot-brod “Jadranko v1.0″, prototip produkta istoimenog projekta u kojem su partneri Istarskog veleučilišta tvrtke Calucem i Infobip, a upravo je u tvornici Calucema održano svečano porinuće Jadranka”, napisalo je Istarsko Veleučilište na svom Facebooku.
Sa zadatkom prikupljanja i analiziranja mikroplastike u moru, 21. siječnja u prvu je službenu plovidbu krenuo robot-brod…
Objavljuje Istarsko Veleučilište – Università Istriana di scienze applicate u Utorak, 21. siječnja 2025.
Projekt u tri faze
Da je ovo veliki projekt, odnosno veliko postignuće koje je vrijedno spomena, vidi se po uzvanicima. Kako su dodali u priopćenje, “prisutne je pozdravio dekan Veleučilišta, dr. sc. Daglas Koraca, pri čemu se posebno zahvalio našim studentima koji su vrijedno radili na projektu. “Patrik, Luka, Lucija, Domagoj, Emil i Ener mogu biti ponosni što jesu, ili tek postaju, dio nečega što je veće od svih nas – dio znanstvene povijesti“, poručio je dekan.
Voditeljica projekta, doc. dr. sc. Vedrana Špada, najavila je daljnji razvoj projekta “Jadranko” kroz dvije ključne faze u naredne dvije godine koje će biti sjajan primjer suradnje akademske zajednice i industrije na inovacijama za boljitak čitave zajednice.
“Projekt Jadranko v2.0 uključuje razvoj autonomnog plovila za sakupljanje mikro i makroplastike uz obalu i analizu uzoraka u laboratorijima Centra Metris Istarskog veleučilišta, a Jadranko v3.0 obuhvaća kontinuirano prikupljanje uzoraka mikroplastike, njihovu detaljnu analizu te prezentaciju rezultata znanstvenoj i stručnoj javnosti”, ističe. Premda je i prva verzija već impresivna, dođe li do implementacije druge i treće, ovi kreativci bi mogli dobiti pozive iz inozemstva. Onečišćenje mora mikroplasitkom je sve samo ne autohtoni proizvod.
Zagrepčani pozvani na javnu akciju na Jarunu: ‘Dobrodošli su svi, bez obzira iz kojeg kvarta’
