“Era globalnog ključanja je stigla,” izjavio je prošle godine glavni tajnik UN-a António Guterres, a 2024. godine ta se predviđanja potvrđuju. Prema izvješću europskog svemirskog programa, gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija godina dosad.
Znanstvenici su utvrdili da su globalne temperature u posljednjih 12 mjeseci bile za 1,62 °C više od prosjeka iz razdoblja 1850.-1900. godine, kada je čovječanstvo počelo intenzivno koristiti ugljen, naftu i plin. Ova godina je na putu da postane prva u kojoj će globalne temperature doseći 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
U južnoj Europi temperature sve više utječu na zdravlje građana. Toplinski val u velikom dijelu regije ovog ljeta trajao je čak dva mjeseca, a u Grčkoj i Turskoj trajao je praktički svaki dan ljeta.

Sve više vremenskih ekstrema
Prošle godine znanstvenike su šokirali toplinski valovi u oceanima, a u prvoj polovici 2024. temperature površine oceana ponovno su premašile dosad nezamislive razine, piše Guardian.
Voda brže isparava iz toplijih oceana, zbog čega nastaju sve veći kišni oblaci i povećava se vjerojatnost razornih uragana, poput onih viđenih u SAD-u ove godine. Istodobno, drugi dijelovi svijeta, poput Amazone, suočili su se s ekstremnom sušom koja ugrožava život lokalnog stanovništva.
Godinama znamo za probleme uzrokovane emisijama fosilnih goriva, ali koncentracija stakleničkih plinova i dalje raste. Razina ugljikovog dioksida dosegnula je 420 ppm u 2023., što je 51 posto više nego prije industrijske revolucije, dok su razine metana i dušikovog oksida također značajno porasle.
Situacija postaje gora brže nego ikada, opasni plinovi šire se Europom: ‘Trebat će drastične mjere’
Gradovi bi mogli biti potopljeni
Iako su se zemlje obvezale na “neto nulu” prema Pariškom sporazumu, emisije će ove godine porasti za 0,8 posto dok bi trebale pasti za 43 posto do 2030. kako bi se zadržalo globalno zagrijavanje unutar cilja od 1,5 °C.
Zagrijavanje planeta također uzrokuje topljenje leda i rast razine mora, što stvara začarani krug. Otopljeni led otkriva tamnije površine vode koje apsorbiraju više sunčeve topline, dodatno ubrzavajući zagrijavanje.
Stručnjaci vjeruju da promjene u Arktiku pogoršavaju toplinske valove i poplave u Euroaziji i Sjevernoj Americi. Čak i ako porast temperature bude ograničen na 2 °C, jedan od pet ljudi na svijetu mogao bi iskusiti potapanje svojih gradova, uključujući New York, London i Šangaj.

Ipak ima nade
Unatoč ovim izazovima, postoji tračak nade. Zeleni sektor bilježi rekordni rast, s globalnim kapacitetima obnovljivih izvora energije koji su 2023. dosegnuli 3.870 GW.
Kina predvodi u ovom napretku, no siromašnije zemlje zaostaju. Dok je kapacitet obnovljive energije u Aziji porastao za 69 posto, u Africi je rast iznosio samo 4,6 posto.
Električni automobili također doživljavaju globalni uzlet, iako nejednako raspoređen. U 2023. godini gotovo 60 posto novih registracija električnih automobila bilo je u Kini, 25 posto u Europi, a 10 posto u SAD-u, što čini 95 posto ukupne globalne prodaje.













