Sve više ljudi osvještava važnost klimatskih promjena i uviđa kako globalno zatopljenje doista mijenja život čovjeka. Međutim i dalje postoji niz ne toliko suptilnih promjena kojih mnogi ipak nisu svjesni. Jedna takva je i širenje močvarnih područja, koje uzrokuje i razvijanje sve više štetnih plinova.
Močvarna i vlažna staništa pohranjuju velike količine ugljika u obliku uginulog bilja koje mikrobi polako razgrađuju. Međutim, rastuće temperature ubrzavaju te procese, povećavajući emisije metana. Iako su znanstvenici predvidjeli porast metana zbog globalnog zatopljenja, uzorci zraka između 2020. i 2022. zabilježili su najveće koncentracije tog stakleničkog plina od početka mjerenja 1980-ih.
Ovaj nagli rast emisija metana iz vlažnih područja nije bio adekvatno uključen u nacionalne planove za smanjenje emisija niti u znanstvene modele. Stručnjaci upozoravaju da bi dodatna prisutnost metana mogla prisiliti vlade da pojačaju napore u smanjenju uporabe fosilnih goriva i promijene poljoprivredne prakse kako bi ublažile klimatske promjene.
‘Rastu brže nego ikada prije’
Riječ je o začaranom krugu koji napreduju sve brže, jer je upravo metan jedan od glavnih uzročnika globalnog zatopljenja, a kratkoročno gledano je 80 puta jači od ugljikovog dioksida koji je na prvom mjestu.
U čak četiri novija zdravstvena rada tropska močvarna staništa spominju se kao najvjerojatniji krivac za nagli porast emisija metana, a tijekom samo nekoliko godina proizvela su više od sedam milijuna tona tog štetnog plina, prenosi Hina.
“Koncentracije metana ne samo da rastu, već posljednjih pet godina rastu brže nego ikada prije”, rekao je znanstvenik sa Stanforda koji predsjeda skupinom zaduženom za izdavanje petogodišnjeg izvješća Global Methane Budget, koje je zadnji put izašlo u rujnu.
Europska Amazona nadomak Zagreba: Jedno od najvećih takvih područja na svijetu
Moguće je da će biti nužne drastičnije mjere
Satelitski podaci pokazuju da tropi, posebno Kongo, jugoistočna Azija, Amazona i južni Brazil, predstavljaju najveće izvore emisija metana. Prema izvješću projekta Nature Climate Change iz ožujka 2023., godišnje emisije metana iz tropskih staništa u posljednja dva desetljeća bile su za 500.000 tona veće od najpesimističnijih znanstvenih procjena.
Porast emisija dijelom je povezan s klimatskim fenomenom La Nina, koji donosi obilnije kiše u tropima. Ipak, La Nina, posljednji put zabilježena 2023., ne objašnjava rekordne razine metana, ističe klimatski znanstvenik Drew Shindell sa sveučilišta Duke.
Ako emisije metana iz močvarnih područja nastave rasti, bit će nužne drastičnije mjere kako bi se globalno zatopljenje zadržalo na ciljanih 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Za 60 posto emisija metana kriv je čovjek
U 2020. u atmosferi se nakupilo 42 milijuna tona metana – dvostruko više od prosječnog godišnjeg porasta u 2010-ima. Emisije metana iz fosilnih goriva se kreću oko rekordnih 120 milijuna tona od 2019 godine. Atmosferske koncentracije metana sada su 2,6 puta veće od predindustrijskih razina.
Na globalnoj razini 60 posto emisija metana rezultat je ljudske aktivnosti. Glavni izvori emisija metana su energetski sektor, poljoprivreda, otpad i spaljivanje bio mase.
