Vrijeme u Hrvatskoj ovih je dana izuzetno nestabilno. Hladna jutra izmjenjuju se s vrućim prijepodnevima, a vlaga u zraku u popodnevnim satima prelazi u snažan, ali kratak pljusak. Iako iznenadni pljuskovi mnoge živciraju, ljudi na sjeverozapadu Europe jedva ih čekaju.
“Ovo je kritično razdoblje”, rekao je nizozemski poljoprivrednik Hendrik Jan ten Cate, koji na 100 hektara uzgaja krumpir, luk, žitarice, mrkvu i šećernu repu. Za Guardian kaže da je usjeve zasadio u travnju, ali da neće uspjeti ako ne padne kiša.
Poljoprivrednici diljem sjeverozapadne Europe sa strepnjom čekaju kišu, dok zemlje koje su inače poznate po vlažnom vremenu – poput Velike Britanije, Belgije, Nizozemske i Njemačke – prolaze kroz ono što bi moglo biti njihovo najsušnije proljeće u posljednjih sto godina. Kratkotrajno olakšanje očekuje se za vikend, no ono vjerojatno neće donijeti dugotrajno rješenje.
‘Klimatski rizici sve su veći izvor nesigurnosti’
Njemački poljoprivrednik Sven Borchert rekao je da je ove godine na području njegovog imanja palo samo pola očekivane kiše, zbog čega je pitanje hoće li usjevi uopće uspjeti i hoće li imati novca za otplatiti dugove.
Prema analizi osiguravajuće kuće Howden, ekstremni vremenski uvjeti Europsku uniju svake godine koštaju oko 28,3 milijarde eura, što je šest posto zarade od proizvodnje hrane u Uniji. Za više od pola tih gubitaka odgovorne su suše, koje će se narednih godina samo pogoršavati.
“Rizici povezani s klimom sve su veći izvor nesigurnosti u proizvodnji hrane“, rekla je Gelsomina Vigliotti, potpredsjednica Europske investicijske banke, potičući poljoprivrednike na osiguranje imanja od rizika.
Dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu: ‘Divljih vrsta je manje za 73 posto od 1970. godine’
‘Oborine intenzivnije, sušna razdoblja dulja’
Očekuje se da će onečišćenje fosilnim gorivima pogoršati uvjete suše u pojedinim dijelovima Europe – Mediteran se brzo isušuje, a i u drugim područjima su zabilježene promjene. Iako će sjever Europe možda imati neke koristi, kombinacija toplinskih valova i suše vjerojatno će naštetiti poljoprivredi još u ovom stoljeću, zaključio je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u svom velikom pregledu znanstvenih radova iz 2022. godine.
Ten Cate, član uprave jedne poljoprivredne udruge u južnoj Nizozemskoj, rekao je da poljoprivrednici u regiji već primjećuju sve veće vremenske ekstreme. “Oborine su sve intenzivnije, a sušna razdoblja sve dulja, suša je sve izraženija“, rekao je. „Vidimo i da temperature rastu… a biljke sve više pate“, izjavio je.
Poljoprivrednici istražuju različite načine prilagodbe sušama – od povećanja udjela organske tvari u tlu, sadnje otpornijih sorti, do ulaganja u sustave za sakupljanje kišnice, preciznu poljoprivredu i navodnjavanje kap po kap.
Trećina kontinenta pod narančastim upozorenjem
Kratkoročno gledano, poljoprivrednici diljem Europe vide malo drugih opcija osim da čekaju kišu. Gotovo trećina kontinenta bila je pod narančastim upozorenjem na sušu krajem travnja, prema Europskom opservatoriju za sušu, a 0,7 % pod kritičnim crvenim upozorenjem.
Peter Boysen, poljoprivrednik iz njemačke pokrajine Schleswig-Holstein, rekao je da trava na njegovoj farmi još nije potpuno presušila, ali gotovo uopće ne raste. Procjenjuje da ima hrane za životinje još samo za nekoliko tjedana.
„Teško je procijeniti kakve će točno ekonomske posljedice biti“, rekao je. „Ako uskoro padne kiša, možda ćemo imati gubitke od 20–30 %. Ako ne padne – bit će, naravno, puno gore.“
