Greenpeace je u petak izvijestio kako su rezultati istraživanja o istjecanju metana na plinskoj i naftnoj infrastrukturi u Hrvatskoj pokazali da plin istječe na 26 od 27 lokacija u Hrvatskoj. S druge strane, INA tvrdi da rade sve u skladu s važećom regulativom. Rezultati su to nezavisnog istraživanja koje je provela Clean Air Task Force (CATF), međunarodna klimatska organizacija i to na više od 500 lokacija diljem svijeta. Ove je godine prvi put takvo istraživanje provedeno i u Hrvatskoj, pojasnili su iz Greenpeacea.
Navode da je Théophile Humann-Guilleminot, “lovac na metan” iz CATF-a, obišao od 25. do 31. ožujka zajedno s Greenpeaceom 27 lokacija u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a koja su u vlasništvu ili pod upravljanjem INA-e, Plinacra i podzemnog skladišta plina Okoli.
Na čak 26 lokacija zabilježene su emisije metana u obliku ispuštanja, odnosno istjecanja plina, odzračivanja, kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi. “Riječ je o zaprepašćujućih 96 posto istraženih lokacija, što je ujedno najveći postotak koji je CATF zabilježio u nekoj članici Europske unije”, istaknuli su iz Greenpeacea.
Znate li gdje besplatno baciti azbestne ploče, stare lijekove, kiseline i opasne tvari?
Kompanije rasipaju metan
Humann-Guilleminot poručuje kako je istraživanje samo potvrdilo ono na što su znanstvenici i istraživači upozoravali godinama, a to je da metan curi ili se ispušta duž cijelog lanca opskrbe naftom i plinom. Dodao je kako kompanije od ogromnih plinskih polja u Teksasu do Plinacrovih plinovoda rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene u potrazi za kratkoročnim profitom.
“Nažalost, od zemalja u kojima sam bio, Hrvatska je po rezultatima među tri najgore. Prizori plinova koji šikljaju iz otvorenih, zahrđalih spremnika na području Ivanić Grada, kao i curenje iz bušotina na lokaciji Okoli izuzetno su zabrinjavajući. Usred energetske krize, ovakva razina rasipanja pokazuje očito zanemarivanje i klime i hrvatskih građana”, naglasio je.
Kako pojašnjavaju iz ovih organizacija, metan je vrlo snažan staklenički plin koji ima potencijal globalnog zagrijavanja 84 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina te podsjećaju na Uredbu EU o metanu koja je stupila na snagu prošle godine, a koja je prvi obvezujući propis u svijetu usmjeren na emisije metana u sektoru energetike.
INA se ograđuje
Eszter Matyas iz Greenpeacea u središnjoij i istočnoj Europi (CEE) nada se kako će nova regultiva dovesti do značajnih poboljšanja u ponašanju i praksama fosilne industrije. “Mogli smo pretpostaviti da će na pojedinim lokacijama mjerenja pokazati emisije metana, ali nismo mogli predvidjeti baš ovoliko šokantne rezultate”, poručila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić. Oni stoga pozivaju Vladu da ozbiljno shvati provedbu novih propisa o metanu, a kao još dugoročno važnije ističu postupno ukidanje fosilnog plina do 2035. i zabranu plinskih i ostalih fosilnih projekata.
Iz INA-e ističu kako su njihove operacije u skladu s važećom regulativom te da kompanija iz sigurnosnih razloga već godinama, i prije donošenja Uredbe na razini EU, aktivno i redovito radi na mjerenju, lociranju i kontroli propuštanja metana na postrojenjima.
“Do ovog trenutka pokriveno je više od 60.000 mjernih točaka. Mjerenja izvodi kompetentno i educirano osoblje uz pomoć propisane tehnologije, a uočena propuštanja se popravljaju unutar autonomnog održavanja samih postrojenja ili u suradnji s ovlaštenim tvrtkama”, naglasili su u odgovoru Hini.
Nagrađeni za transparentnost
Dodali su da Uredba ima jasno propisane rokove koji se protežu sve do 2028. te da INA trenutno izrađuje program otkrivanja i sanacije istjecanja za sva svoja postrojenja.
Vezano uz lokacije koje se spominju u ovom istraživanju, iz INA-e poručuju kako ne mogu komentirati podatke “koji nisu dobiveni prema jasno propisanim pravilima”.
“INA je mjerenja na njima odradila sredinom ožujka 2025. i u tijeku su radovi na otklanjanju detektiranih propuštanja. Skrećemo pozornost da se u proizvodnji nafte i plina na navedenim lokacijama koriste atmosferski rezervoari koji imaju dišne ventile prema odobrenim rudarskim projektima te građevinskim i uporabnim dozvolama. Riječ je o sigurnosnom elementu za ispuštanje metana, a što je prepoznato i dopušteno propisom za spremnike za pohranu na atmosferskom tlaku u Uredbi”, ističu dodajući kako je za transparentnost u izvještavanju INA i više puta nagrađena.
