Danas je pet europskih znanstvenih institucija, među kojima je i Institut Ruđer Bošković (IRB), pokrenulo inicijativa da se 10. listopada proglasi Međunarodnim danom kokolitoforida, kako bi se skrenula pozornost na njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika, proizvodnji kisika i stabilnosti morskih ekosustava.
Riječ je o mikroskopskim morskim organizmima koji iz mora uklanjaju ugljikov dioksid iz mora, sudjeluju u proizvodnji kisika i opskrbljuju morske hranidbene lance. To je poziv je na jačanje oceanografske pismenosti, fokusiraniji pristup javnih politika zaštiti mora i oceana te širi angažman javnosti oko teme koja je dugo ostajala ispod površine mora, kažu znanstvenici iz IRB-a.
Kokolitoforidi su manji od zrnca prašine, ali presudni za planet. Naime, ovi organizmi svake godine proizvedu više od 1,5 milijardi tona kalcijeva karbonata, te tako pomažu ukloniti CO₂ iz atmosfere i pohraniti ga u dubokomorskim sedimentima.
Krhka ravnoteža pod prijetnjom
Često dominiraju golemim područjima oceana, ali ih klimatske promjene poput porasta temperature, promjena kiselosti (pH) i tokova hranidbenih lanaca, izravno pogađaju, što također ima posljedice za morske i obalne ekosustave, a dugoročno i za klimu, ističu iz IRB-a.
Kokolitoforidi su jedinstveni među planktonom ne samo po svojoj ulozi u globalnom ciklusu ugljika i po tome što njihov dugoročni utjecaj možemo pratiti daleko u prošlost, već i po tragovima koje ostavljaju u morskom sedimentu zahvaljujući kojima znanstvenici mogu rekonstruiraju promjene klime kroz vrijeme.
“To su nevidljivi arhitekti oceana, a sitne pločice koje kokolitoforidi izrađuju pretvaraju se u arhive Zemljine klime”, kaže dr. sc. Jelena Godrijan, istraživačica kokolitoforida na Institutu Ruđer Bošković.
Zašto baš kokolitoforidi?
“Proučavanjem njihovih prošlih i sadašnjih odgovora na promjene u oceanu bolje razumijemo kako funkcioniraju morski ekosustavi i kako nam prirodni procesi mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.”
Dr. Godrijan je znanstvena suradnica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a, dobitnica prestižne EMBO stipendije i te sudjeluje u brojnim konkurentnim projektima zajedno s dr. sc. Blaženkom Gašparović i sjajnim timom znanstvenika.
Skupina znanstvenika objavila zabrinjavajuće dokaze: ‘Jednog dana oni će dominirati Zemljom’
U dosadašnjem radu opisala je novu vrstu fitoplanktona, sudjelovala u otkriću “živog fosila” te pokazala da alge mogu preživjeti i u mraku. Posljednjih godina fokus njezina tima su upravo kokolitoforide i to kroz više međunarodnih i nacionalnih projekata.
Proglašavanje posebnog dana može se činiti skromnim potezom, ali učinak je potencijalno velik. “To bi moglo promijeniti način na koji promatramo morski živi svijeta u kontekstu klime. Najčešće govorimo o kitovima, koraljima i ledenim kapama, ali kokolitoforidi su vitalni dio planetarnog klimatskog sustava. Podsjećaju nas da i najmanji organizmi mogu imati najveći učinak te da mikroskopski život igra ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti našeg planeta”, zaključuju znanstvenici.
