Posljednja poplava u nevjerici je ostavila stanovnike Zagreba, koji nakon nedavnog potresa svjedoče još jednoj elementarnoj nepogodi.
No, kada se govori o poplavama tada valja reći da one ni za Zagreb, ni za Hrvatsku nisu nepoznanica. Jedna od posljednjih većih poplava zagrebačko područje zadesila je u rujnu 2010. godine, tada su poplavljeni djelovi Zaprešića, Samobora Velike Gorice i Zagreba, a nastradale su općine Rugvica, Orla i Martinske Vesi.
Poplava je počela prodorom vodenog vala iz Slovenije 19. rujna navedene godine, a voda se na nekim mjestima povukla tek tjedan dana kasnije. U međuvremenu se saznalo da su uzrok poplave bile rekordne kiše u Sloveniji kakve se nisu bilježile u sto godina. To je rezultiralo naglim rastom protoka rijeke Save, koja je u trenutku najvećeg vodenog vala imala protok od 3257m3/s (umjesto uobičajenog protoka od 300m3/s).
Maksimalni vodostaj kod Rugvice je iznosio +980 cm. Kao uzrok te poplave na zaprešićkom i samoborskom području navedeno je nepostojanje sustava za obranu od poplava s kojima su se vatrogasci borili gradnjom zečijih nasipa u nastojanjima da spriječe prodor vode do naseljenih mjesta.
Na području Velike Gorice 20. rujna te iste godine u jutarnjim satima došlo je do prodora vode na dionici nasipa od Drenje do Sopa Bukevskog, a dodatni prodor kasnije se dogodio kod naselja Bukevje, Strmec Bukevski, Drenek, Trnje, Resnik i Desno Željezno i to zbog lošeg stanja nasipa uz Savu, ali i zbog neodržavanja istih. Ta je poplava zahvatila oko 6500 ljudi i oko 900 stambenih objekata.
Ipak, kao najveća prirodna katastrofa koja je pogodila metropolu i danas se opisuje poplava koja je 1964. pogodila Zagreb. Nabujala Sava tada je probila savske nasipe i poplavila trećinu grada, pri čemu su najviše stradali Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb.
Poplave su obuhvatile područje na kojem je živjelo 180 tisuća stanovnika, vodostoj Save popeo se na 512 centimetara, poplava je odnijela 17 života, a bez krova nad glavom ostalo je 40 tisuća ljudi.
Posve je uništeno 10 tisuća stanova, stradalo je 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo stanica, oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, šteta je nanijeta i kulturnom dobru, no stanovništvo se brzo organiziralo te su podignuti privremeni nasipi za spašavanje ljudskih života.
Savskom cestom uz tramvaje su vodili čamci. Nakon poplava odlučeno je da će se sagraditi novi sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja kojega tvore Zagreb, Karlovac i Sisak.
