Sinoć je obilna kiša napravile velike probleme brojnim Zagrepčanima koji su se trudili zaštititi svoju imovinu, no kako stvari stoje, ovo bi mogao biti tek početak.
”Procjenjuje se da je potres nanio znatna oštećenja na vodovodnoj mreži i odvodnji”, tvrdi to naš sugovornik iz Grada Zagreba dobro upućen u gradske probleme te napominje da je poplava kojom smo svjedočili tek uvertira, ali i da bi na jesen mogli svjedočiti daleko dramatičnijim prizorima.
Ujedno podsjeća da je i Zagreb prije potresa nerijetko svjedočio poplavama zbog neučinkovitog gradskog sustava odvodnje koji je prastar i neodržavan. Zagreb je inače grad sa čak 1818 kilometara kanalskih mreža svih profila, tu je i 54.500 uličnih slivnika te preko 69 tisuća vodoopskrbnih priključaka.
Jedna od najkritičnijih točaka što se poplava tiče svakako je Rudeš, odnosno dio kvarta oko Draganićke ulice. Stanovnici tamošnjih kuća godinama muku muče i sa nešto jačim kišama kada im domovi završe pod fekalnim vodama. Na taj je način lani stradalo dvadesetak domova, a uz to, prošle godine čak su tri puta stanovnici Rudeša svjedočili nemilim vodenim prizorima. Pod vodom je prošle godine bio i dio Dubrave, od Doma zdravlja u Grižanskoj do Osnovne škole Deubec.
”Problem je loše izvedena i neodržavana komunalna gradska infrastruktura, na što niz ljudi upozorava već godinama”, tvrdio je lani za Tportal gradski vijećnik Tomislav Stojak koji je ujedno predstavnik mjesnog odora te se osobno angažirao oko rješavanja rudeških problema.
U tom razgovoru upozorio je na središnji magistralni cjevovod i urušavanje kolnika na križanju Selske i Krapinske, napominjući da se radi o cijevi staroj 75 godina. Magistralni vodovod na Selskoj pukao je i prije nekoliko godina nešto južnije, odnosno na križanju sa Zagrebačkom, a to je izazvalo prometni kolaps, no uz ostalo veliki dio grada te 2012. godine ostao je bez vode dok su iz gradske Vodoopskrbe dali do znanja da je uzrok pucanja bila hladnoća, ali i da se slične stvari neće ponavljati.
Svojedobno je direktor Vodoopskrbe Marin Galijot posjetio Rudeš odakle se emitirala emisija Radija Sljeme o problemima stanovnika tog kvarta s poplavama, a direktor tada ističe kako se rješenje problema krije u izgradnji oborinskih voda u Savu kod Horvaćanske, ali i da za taj projekt treba čekati narednih nekoliko godina.
Godine su u međuvremenu prošle, a Rudeš se po pitanju zaštite od poplava nije previše pomakao. U časopisu Natinal Security and Future prije par godina objavljen je rad Upravljanje vodom u Gradu Zagrebu kojega uz Pavla Kalinića potpisuju Anastazija Bakran i Boris Guberina. Oni u tome radu napominju kako Zagreb ima mješoviti tip kanalizacije, a to znači da se na taj način rješava i oborinske i otpadne vode tako što se sve izlijeva u Savu.
”Razvitkom gospodarskih djelatnosti te urbanizacijom Grada Zagreba i okolnih dijelova povećavaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih i podzemnih voda i na taj način narušava već postojeća nepovoljna ekološka situacija. Mjere predostrožnosti i sanacije takvih situacija rješavaju se kompleksnom izvedbom zasebnog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda.
Na području Grada Zagreba usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, što znači da se otpadne sanitarno-tehničke vode odvode i pročišćavaju zasebnim sustavom, a otpadne oborinske vode odvode do prijemnika zasebnim sustavom”, tvrde autori koji su već tada upozoravali na to da se Zagreb nalazi na seizmičkom području te da je to potrebno uzeti u obzir.
Eventualni potres mogao bi utjecati na opskrbu i odvodnju. Kalinić i suautori u tom su tekstu predvidili moguće posljedice potresa kojima očito nesvjesno svjedočimo:
- Postoji mogućnost stvaranja novih bazena s vodom. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se kapacitet izvora i razina vode u zdencima. Postoji mogućnost oštećenja ili rušenja vodosprema.
- Snažan potres mogao bi prouzročiti i oštećenje sustava odvodnje. Očekivane posljedice su prekidi redovitog funkcioniranja te poremećaji u funkcioniranju, moguće izlijevanje otpadnih voda te potapanje podruma.
- Krajnja posljedica može biti ugrožavanje zdravlja stanovništva. Procjenjuje se da bi potres nanio znatna oštećenja na vodovodnoj mreži i u kanalizacijskom sustavu u starim dijelovima Grada (Gornji grad-Medveščak, Črnomerec, Podsused – Vrapče i Donji grad).
