Nakon gotovo tri desetljeća imovinsko-pravnog spora Grad Zagreb, Vlada i Zagrebačka nadbiskupija napokon su postigli dogovor koji ide u prilog izgradnji novog stadiona na Maksimiru.
Mnogi će reći da se to trebalo dogoditi davnih dana, no loptica se prebacivala s jednog na drugog aktera ove priče, a u svemu je ispaštao Dinamo, svi oni istinski zaljubljenici u nogomet, ali i građani koji su s punim pravom posljednjih godina upirali prstom u stadion nazivajući ga ruglom i ističući da Zagreb ipak zaslužuje stadion europskih standarda.
Postignut dogovor za Dinamov stadion: Crkva će dobiti deset zemljišta diljem Zagreba
Kako je najavljeno iz Grada, dogovor će biti postignut kroz dva sporazuma za koja se očekuje da budu potpisana još ovog mjeseca, jedan će biti između Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske, a drugi između Vlade Republike Hrvatske i Zagrebačke nadbiskupije.
Preduvjeti za izgradnju ili rekonstrukciju
“Sporazumima se definira odustajanje Zagrebačke nadbiskupije od započetih postupaka u kojima se potražuje naturalni povrat nekretnina, te utvrđuje da je Grad Zagreb jedini vlasnik nekretnina na kojima se planira izgradnja novog stadiona Maksimir.
Istovremeno, Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb obvezuju se u slijedeće dvije godine osigurati preduvjete za izgradnju ili rekonstrukciju deset crkava ili drugih objekata Katoličke crkve u Zagrebu na lokacijama Botinec, Sveta Klara/Podbrežje, Jakuševec, Blato, Jelkovec/Sopnica, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevec, Kajzerica, Špansko Zapad i Trnjanska Savica“, pojasnili su iz Grada.
Gradnja nove crkve u Španskom žestoko posvađala susjede: ‘Vjernik sam, ali ovo nema veze s mozgom’
Dodali su kako je pitanje Gradskog stadiona Maksimir danas upućeno na usvajanje u Gradsku Skupštinu koja će se održati 12. prosinca.
Grad će raspisati natječaj
“Grad Zagreb naručio je studiju predizvodljivosti koja će definirati prateće sadržaje uz sami stadion, koji će omogućiti održivost investicije, budući za izgradnju stadiona neće biti utrošen javni novac.
Po dovršetku studije, Grad Zagreb će raspisati javni urbanističko-arhitektonski natječaj za najbolje rješenje organizacije ovog prostora, te pokrenuti ostale radnje za što skoriji početak izgradnje novog stadiona na Maksimiru”, najavili su iz Grada.
No, neke od spomenutih lokacija nemaju crkvu i mještani ju priželjkuju, dok su neke već ranije izazvale pobunu lokalnog stanovništva zbog moguće gradnje crkve.
Primjerice crkva u Botincu postoji, ali se nalazi praktički u obiteljskoj kući u Ulici Pere Kvržice i nema tornjeve niti zvona.
Neke od spomenutih lokacija poput crkve na Jakuševcu, vjerojatno će biti renovirane. Naime, riječ je o drvenoj crkvi koja je izgrađena 1832. godine u turopoljskom stilu. Sami temelji i pod su od cigle, dok su toranj, zabat i stijene crkve izvana obijeni okomitom oplatom od dasaka s uskim letvama.
Žitelji Jelkovca već dugo priželjkuju novu crkvu, a od 2010. ondje je nastala i Župa Jelkovec, a mise se održavaju u prostoru atomskog skloništa.
Tek s križem na vrhu, crkva na Kajzerici daje naslutiti kako nije riječ o obiteljskoj kući već o sakralnom objektu u kojem se održavaju mise i okupljaju vjernici. Dosadašnje priče o mogućoj gradnji crkve nisu realizirane, a vjernici se nadaju kako će ovim sporazumom dobiti ‘pravu’ crkvu.
Više od 20 godina svoju crkvu čekaju i stanovnici Savice koji su euharistiju slavili u školi iz koje su kasnije morali izaći zbog isteka ugovora. Inače, riječ je o crkvi čija je planirana izgradnja bila pod povećalom javnosti.
Naime, 2016. je izdana lokacijska dozvola u dijelu parka Trnjanska Savica za izgradnju crkve jer je ranije izdana bila poništena na sudu.
Ovu drugu su pak zaustavili tamošnji stanovnici koji su prosvjedovali protiv te odluke boreći se za park pa je Ministarstvo graditeljstva 2017. godine poništilo odluku.
