Maloljetnici nesvjesni opasnosti koje prijete iz ove ovisnosti: Matea nam je otkrila kako je prepoznati i djelovati na vrijeme

FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Neizvjesnost ishoda, osjećaj moći, velike svote novca koje nestanu u jednom dahu i trenutak kada osoba doživljava potpuni krah… riječ je o ovisnosti o klađenju i kocki. Nažalost, često se prijeđe granica između zabave i ovisnosti, o čemu kasnije sve češće čitamo u crnoj kronici. Poražavajući rezultati istraživanja pokazuju da je rizik za razvijanje ovisnosti o kocki veći što je ranija dob početka igranja.

Tu činjenicu Hrvatska udruga za igre na sreću želi osvijestiti edukacijama i uputiti polaznike u načine prevencije. Udruga okuplja tri najveće privatne kladionice – Super Sport, Hattrick-PSK i Germaniu – a nas je s problematikom i rješenjima upoznala tajnica Udruge Matea Mateković.

Edukacija za zaposlenike kladionica

Kao priređivači igara na sreću svjesni su, objašnjava nam Matea, da je prekomjerno kockanje problem stoga su odlučili organizacijom i uključivanjem u razne društveno odgovorne projekte preventivno djelovati na nastanak ovisnosti.

Ovisnost o kockanju ne utječe samo na ovisnika, već i na 4 – 8 osoba u njegovoj obitelji,
društvu ili na radnom mjestu. Stoga, svi moramo dati svoj doprinos sprječavanju ili
liječenju ovisnosti, bilo da kod osobe u našoj okolini prepoznamo znakove ovisnosti i
uputimo je da potraži pomoć, bilo da maloljetnicima govorimo o tome što se može
dogoditi ako će protuzakonito igrati igre na sreću, ističe Matea.

Stoga su za zaposlenike kladionica organizirali edukacije koje će se održati u četvrtak 27. rujna i u petak 28. rujna u hotelu International, kako bi, uz pomoć stručnjaka, upozorili na maloljetničko klađenje i štetu koju može izazvati.

Ponosni smo što će zaposlenike educirati uvaženi dr. sc. Neven Ricijaš, izv. prof. s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr .sc. Davor Bodor, spec.
psihijatar, jer na taj način dajemo svoj doprinos povećanju svijesti o problemima
ovisnosti. Sama je edukacija u kontekstu društveno odgovornog priređivanja igara na
sreću te će stručnjaci iz te perspektive pristupiti najvažnijim temama, s posebnim osvrtom
na zabranu klađenja maloljetnika i prevenciju stvaranja ovisnosti u okviru obavljanja
poslova radnog mjesta blagajnika u kladionicama, objašnjava nam Matea.

Koliko Hrvati godišnje potroše na klađenje

Istraživanjem provedenim 2015. godine (Glavak Tkalić, R., Miletić, G.-M., Sučić, I. (2017). Igranje igara na sreću u hrvatskom društvu, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske), 3,6% muškaraca možemo svrstati u kategoriju problematičnog kockanja. Ono što je još više zabrinjavajuće jest da je 15,2% osoba kod kojih je utvrđeno problematično kockanje s negativnim posljedicama i gubitkom kontrole bilo u statusu učenika/studenta.

Do toga dolazi, upozorava Matea, kad osobe ne prepoznaju znakove opasnosti, kao što su zaduživanje da bi se igralo, igranje da bi se vratilo dugove, laganje o tome koliko se često i za koje iznose igra, pa ti iznosi postaju sve veći… Prema podatcima Porezne uprave, 2016. na klađenje su građani uplatili 5,1 milijardu, a 2017. godine 5 milijardi kuna, dok se procjenjuje da su na stranim ilegalnim online kladionicama koje su izvan nadzora države uplaćene još oko 3 milijarde kuna.

Uvijek je poželjno ulagati više u edukaciju, odnosno prevenciju i informiranje o tome gdje se može potražiti pomoć ili otvarati više mjesta gdje se ovisnici mogu javiti. Primjerice, to je Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju, a svi koji trebaju informacije mogu se s povjerenjem obratiti na helpline 0800 200 005, napominje Matea.

FOTO: Flickr

Klađenje se poveća za više od 20 posto tijekom većih događaja

Tijekom većih sportskih događaja, primjerice Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, klađenje se poveća i za više od 20 posto od uobičajenog prosjeka.

Rijetko koga zaobiđe uzbuđenje oko Svjetskog prvenstva, pa se ljudi češće odlučuju
okušati. Ove je godine čak i u popularnoj aplikaciji za dopisivanje bilo omogućeno
predviđanje rezultata, tako da igra u određenim okvirima nije nepoželjna ni neuobičajena, upozorava naša sugovornica.

Opasne ilegalne online kladionice zbog kojih država gubi milijardu kuna u proračunu

Iako je, kaže Matea primjetan pad prometa tijekom godina, ti podatci nisu realni jer, ističe, ne možemo biti sigurni koliko ljudi sudjeluje u igrama na sreću u stranim ilegalnim online kladionicama.

O tome se rijetko priča, eventualno se spominju posljedice ovisnosti u crnoj kronici. Svakako je potrebno više govoriti o tome i sudjelovati u povezanim edukacijama, kaže naša sugovornica.

Najveći problem kod stranih ilegalnih online kladionica je što one ne inzistiraju na
provjeri dobi igrača, napominje Matea. Na taj način, ako roditelji ne nadziru aktivnosti svoje djece na računalu ili mobilnom uređaju, maloljetne osobe mogu neometano igrati igre na sreću iako je to u Hrvatskoj zakonom zabranjeno. Također, državni proračun godišnje gubi milijardu kuna jer strane ilegalne online kladionice ne plaćaju naknade i poreze.

Zamislite što se sve s tim novcem moglo napraviti, posebno kad pogledate za što sve nedostaje sredstava u proračunu, od zdravstva do školstva. Država mora što prije onemogućiti njihovo poslovanje ili eventualno naći drugi način na koji će ih regulirati, upozorava Matea.

Dakle, problem je i nepovoljan položaj legalnih priređivača i odgovornih igrača, u odnosu na one koji se ne pridržavaju zakona o klađenju.

Naime, priređivači su obvezni plaćati godišnju naknadu, u fiksnom iznosu, što je prihod državnog proračuna. Za svaku vrstu igara koju priređivač priređuje određena je posebna godišnja naknada – za kasina ona iznosi 500.000 kn, za svaki kasino, a za priređivanje kasino igara online plaća se godišnja naknada u iznosu od 3.000.000 kn, 1.000.000 kn godišnje plaća se za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta (kladionica) i samoposlužnih terminala (tzv. kladomata), a za online igre godišnja naknada je 3.000.000 kn. Tu je i 10.000 kn po automatu, 40.000 kn po svakom elektroničkom ruletu sa do 6 igraćih mjesta i 50.000 kn po svakom elektronskom ruletu s više od 6.

Igrači kod legalnih priređivača moraju, primjerice, platiti manipulativne troškove od pet posto uloga i porez na dobitak od deset do trideset posto, ovisno o iznosu igračeva dobitka, objašnjava nam Matea rezultate istraživanja i statistike.

Screenshot / N1

‘Igra mora ostati igra i zabava’

Recimo, važno je da djecu i mlade roditelji ne vode sa sobom kad planiraju igrati igre na sreću i da ih ne uključuju u igru, bez obzira koliko im šareni listići bili privlačni ili se činili bezazleno, naglašava naša sugovornica. Nije bez razloga zabranjeno primanje uplata za klađenje od osoba mlađih od 18 godina, također ni oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mladež, niti u tiskanom materijalu namijenjenom djeci i mladeži.

Matea zaključuje da odrasli trebaju imati na umu da igra mora ostati igra i zabava, a ne postati opterećenje i izvor problema.

Komentari

Komentari