U koštac s divljim odlagalištima glomaznog otpada uhvatili su se i skupštinari Stojak i Etlinger.
Osim što im iz kontenjera i kanti za smeće, otpad “iskače” van zbog smanjenog broja odvoza, Zagrepčani se bore i s divljim odlagalištima glomaznog otpada.
Glomazni otpad može se pronaći ispred zgrada, ali tada se većinom radi o situacijama u kojima ga stanari odlože dok iz Čistoće ne dođu po njega. Puno veći problem su divlja odlagališta koja niču diljem grada, na ovo su putem Facebooka odlučili ukazati skupštinari Tomislav Stojak i Dominik Etlinger.
SDP-ov Dominik Etlinger osvrnuo se na odlagalište na Žitnjaku koje je u utorak navečer nestalo u plamenu. U svojoj objavi, Etlinger je napisao kako od ove situacije neki itekako imaju koristi, mi smo ga upitali o kome se točno radi te na koji bi se način, efikasno, riješio problem glomaznog otpada u Zagrebu.
Napisali ste da neki imaju golemu korist od ovakve situacije, zanima nas kome to točno ide u korist što se Zagreb guši u otpadu?
Svi trpimo ekološke posljedice štetnog sustava gospodarenja otpadom, ali i gospodarske odnosno financijske. Otpad je potencijalno vrlo vrijedan resurs. Otpadom se trguje u cijelome svijetu, pa i u Hrvatskoj. Gradovi na tom tržištu imaju značajnu ulogu jer prikupe velike količine sirovine.
Za sve ostale vrste otpada raspisuje se natječaj za zbrinjavanje, te se odabranom poduzeću plaća usluga zbrinjavanja. Dakle, Zagreb otpad prikupi, a onda plati uslugu zbrinjavanja privatnom poduzeću koje nakon obrade sirovine njome trguje na tržištu.
Prema trenutnom sustavu Grad generira samo troškove jer sustav prikupljanja nije jeftin, nisu jeftini ni ti ugovori za zbrinjavanje, a prihode prepuštamo drugima. To su vrlo profitabilni poslovi koje bi Zagreb trebao obavljati samostalno kako bi zaradio. Rezultat bi bio povećanje prihoda koje bi mogli usmjeriti na povećanje kvalitete usluge odvoza i prikupljanja otpada ili na smanjenje cijena istih usluga.
Ovakva odlagališta niču svako malo, zar se to nikako ne kontrolira?
U Zagrebu u svakom trenutku postoji preko petsto ilegalnih odlagališta glomaznog otpada. To je strašno. Potrebno je osnažiti sustav prikupljanja, a to će se napraviti povećanjem broja reciklažnih dvorišta.
Kako bi se, po Vašem mišljenju problem glomaznog otpada efikasno riješio?
Zakonski minimum za Zagreb je sedamnaest reciklažnih dvorišta, imamo ih samo devet, a idealno bi bilo čak osamdeset što bi značilo jedno reciklažno dvorište na deset tisuća stanovnika. To bi bila manja, ali potpuno funkcionalna reciklažna dvorišta koja bi svima bila dostupna. Uz reciklažna dvorišta potreban nam je i centar za ponovnu upotrebu, sortirnica i centar za gospodarenje otpadom.
Rješavanju problema bi doprinijele i bolje kontrole, ali i veće kazne za što je potrebno promijeniti odredbe Zakona o prekršajima.
Poslovi dodijeljeni preko noći
Čini se da Hrvatska ne bi bila Hrvatska kada bi sve bilo legalno i po pravilima. Tako ni odvoz i zbrinjavanje glomaznog otpada nije prošlo bez skandala i sumnjivih ugovora. Naime, tvrtka Cezar, podružnica kompanije CIOS, koja je u vlasništvu u poduzetnika Petra Pripuza, dobila je direktnom pogodbom posao od Zagrebačkog holdinga.
Te 2013. godine nije uopće raspisan javni natječaj u kojem se traži više ponuđača, tada se odabrao pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave.
Dakle, za posao od 4 mjeseca, Pripuzova tvrtka dobila je milijun eura od Holdinga, a ovakvo postupanje objašnjeno je “iznimnom hitnošću”.
I u HNS-u znaju da problem postoji
Tomislav Stojak, pak, osvrnuo se na glomazni otpad koji sve više zatrpava zagrebačko naselje Rudeš. HNS-ov skupštinar, čini se, nije od onih koji samo govore, stoga je od nadležnih zatražio da hitno reagiraju.
“Danas sam zatražio od komunalnog redarstva i Čistoće hitnu reakciju na sanaciji šljunčanog puta koji se nalazi iznad sjeverne strane stadiona NK Rudeš, koji spaja Rudešku cestu i Voltino naselje, a uz koji već dulje vrijeme nesavjesni građani odbacuju krupni otpad, među ostalim i azbestne ploče, madrace, pločice, a u posljednje vrijeme sve više i pokvarenu hrana”, napisao je na svoje profilu.
Kako bi što bolje dočarao situaciju u Rudešu, priložio je i nekoliko fotografija.
“Zbilja nimalo ne cijenimo kvart i okoliš u kojem živimo”, napisao je na kraju objave.
Čini se da će se građani s jedne strane žaliti na nedovoljan odvoz smeća i otpada, a s druge strane će sami zatrpavati svoje kvartove. Kombinacija nesavjesnih Zagrepčana i službi koje ne rade svoj posao pravo su plodno tlo za moćnike koji se na našem zagušenom gradu pošteno bogate.
Sada je situacija malo jasnija. U Zagrebu se dopušta gomilanje glomaznog otpada jer to paše raznim likovima u ovoj priči koji će na tome zgrnuti velik novac. Još jednom, čini se, svjedočimo pogodovanju privatnom interesu koji se stavlja ispred interesa građana koji bi se uskoro mogli izgubiti u vlastitom otpadu.
>>> GRADSKI HSLS PROZVAO GRADONAČELNIKA: ‘Ovakav odvoz otpada ugrožava zdravlje, devastira prostor i stvara divlje deponije’
>>> GRAD SMEĆA: Novi raspored odvoza otpada i dalje stvara probleme (FOTO)
>>> NA JAKUŠEVCU JE SVE GORE, STANOVNICI SE GUŠE: ‘Smrad se uvukao u kuću, ne možemo van, obolijevamo…’
