Novi model naplate otpada koji je gradonačelnik Tomašević predstavio prošlog petka, u četvrtak je bila tema HRT-ove emisije “Otvoreno“.
U emisiji su gostovali zamjenik zagrebačkog gradonačelnika, Luka Korlaet, čelnik zagrebačkog HDZ-a i potpredsjednik gradske skupštine Mislav Herman, SDP-ov zastupnik u gradskoj skupštini Renato Petek, bivši ministar okoliša i energetike, danas član gradske skupštine iz redova Domovniskog pokreta Slaven Dobrović, te zastupnica u gradskoj skupštini iz Stranke rada i solidarnosti, Gordana Rusak.
Malo ili veliko poskupljenje?
“Neće biti od prvoga dana jednostavno, to će biti proces. Odluka je u savjetovanju, još nije stupila na snagu, uvažit ćemo sve suvisle prijedloge. Implementacija započinje 1. srpnja. Ja sam optimist”, rekao je u emisiji Korlaet upitan o tome hoće li novi model biti kompliciran za građane.
Dodao je i kako će podjela cijene usluge na fiksni (45 kuna) i varijabilni dio (od 4 do 8 kuna ovisno o veličini vrećice), biti tek neznatno poskupljenje sa sadašnjih pedesetak kuna, a ističe i da sekroz cijenu vrećice plaća usluga Čistoći.
No, Herman je uvjeren kako će ta usluga biti puno skuplja, a usluga će ostati jednaka. Pogotovo ako će se i dalje inzistirati na kaznama za nepropisno odvajanje otpada.
“Onda se po jednom spremniku može dodati i nekakvih 500 kuna penala za fizičke osobe. Te kazne će ravnomjerno dijeliti svi koji koriste navedeni spremnik. Te vrećice će trebati čipirati, to će dići cijenu. Hoće li cijenu snositi sugrađani ili Čistoća? Po nekim procjenama će tu istu Čistoću dovesti u financijske poteškoće ili čak na rub bankrota”, kritizirao je Herman planove gradske vlasti.
Dodao je i kako se boji da će tu najviše ispaštati oni koji odvajaju otpad zbog zajedničkog plaćanja kazni, a smatra i kako prijavljivanja susjeda neće biti.
“Ovo je bila naša zakonska obveza, primorani smo bili to donijeti. Od početka kontra kampanja ima negativan predznak. Ja vjerujem u naše ljude. Možda je sada to njima nejasno, ali vjerujem da će im s vremenom biti jasnije”, odgovorio je Korlaet Hermanu, dodajući kako će se vrećice prodavati u šoping centrima.
Zagreb u kaotičnom stanju
Renato Petek mišljenja je kako je trenutni sustav naplate odvoza otpada neodrživ i nepravedan, a smatra kako stvari idu nabolje jer će se u novom modelu građani plaćati po količini otpada koji proizvedu.
“On je motivirajuć za građane s te strane, ali mora biti motivirajuć s ekološke pozicije. Tu je bitno i estetski da se maknu kante, da se one uklone s prometnica, s nogostupa, svuda gdje trenutno stoje. Od kada su podijeljene kante i kontejneri, svi su se nekako zaboravili da bi mi to trebali stavljati na svoje čestice, parcele itd. Grad je ponudio rješenje tipskih bokseva gdje će se moći smjestiti veći i manji kontejneri, što će sve skupa trebati izgledati ljepše. Ovaj sustav koji smo naslijedili od Stranke rada i solidarnosti i HDZ-a, da je Čistoća izdvojeno društvo, odavno bi završila u bankrotu, minus se povećavao svake godine. Ove će godine doći do 200 milijuna kuna minusa samo što se tiče Čistoće. Grad mora ponuditi infrastrukturu, treba opominjati sve one koji se neće pridržavati. No, za sada to još nije usvojeno, možda bude promjena. Moguće da ćemo imati više vrećica po drugim cijenama. Kako dogovoriti sustav sa suvlasnicima u višestambenim objektima, oni će morati postići sporazum kako će razdvajati otpad, gdje će ti spremnici stajati, kako će i pod kojim nadzorom biti te vidjeti tko će pogrešno ubaciti otpad. Na početku se neće kažnjavati, već će se ići motivacijom”, rekao je Petek.
Dok Slaven Dobrović pozdravlja ovaj prijedlog gradske vlasti zbog ugrađene motivacije za drukčije ponašanje s računom, ipak ističe i jedan problem.
“Opasnost je ta da ćemo krenuti u ovaj model, a nećemo ništa napraviti po pitanju infrastrukture. Zagreb je u kaotičnom stanju jer je krenuo u odvojeno prikupljanje, a nije se pobrinuo oko sortirnica i kompostiranja. U stvari su od dobiti, stvoreni troškovi. Ljudi su obeshrabreni, protive se i kompostiranju. Nova gradska uprava nije još pokazala što će biti s projektom kompostiranja u Novskoj. Da se biootpad vozi iz jednog grada u drugi, udaljen 100km. U vlastitom aranžmanu od 1 tone proizvedete oko 400kg komposta. To je materijalizacija te zamisli, treba shvatiti da se kompostiranje radi doma, da je to produkt koji se može prodati”, upozorio je Dobrović.
Korlaet mu je odgovorio kako će infrastrukture biti. a da seove godine u nju nije ulagalo jer je posao bio outsorcan privatnim tvrtkama, dok je Čistoća bila samo prijevoznik.
“Otvorili smo Servisno-operativni centar, to je neobično važno, to je prvi mini centar za gospodarenje otpadom. Tamo će se odvajati otpad. Plus toga sortirnica je dobila zeleno svjetlo na zemljištu bivšeg Diokija, planira se izgradnja. Kompostana, zašto u Novskoj? To je jedna složenija priča. Oni imaju ambicije s “gaming centrom” u svojoj periferiji grada. Ta kompostana bi funkcionirala kao energana za taj gaming centar. Razmišljamo da taj prijevoz možda riješimo kamionima na bioplin te željeznicom, sve to do kraja prvog mandata”, objasnio je Korlaet.
Tu je reagirala Rusak koja je istaknula kako će taj centar biti na Jakuševcu.
“U kampanji se govorilo o tome da se ide prema zatvaranju Jakuševca. Nije se spominjalo da će se ići na proširivanje Jakuševca i da će se otpad deponirati još bliže kućama. Centar je dobio dozvolu u tri dana”, podsjetila je Rusak.
Dodala je i kako smatra da spremnici ili vreće moraju biti čipirani. Grđani bi potom odlagali papir, plastiku ili biootpad, pa bi se račun smanjivao po količini.
“Svi bi imali interesa odvajati otpad. One višečlane obitelji bi bile rehabilitirane jer bi vjerojatno više otpada odvajale. Čini mi se da je sistem nagrađivanja bolji od sistema kažnjavanja. U Europskoj uniji novca za zelene politike, treba se prijaviti, dobro ih znati napisati i osmisliti. Ne preko noći, to traži vrijeme”, pojašnjava Rusak svoj prijedlog.
Iako ne niječe da je Socijalno-operativni centar doista na Jakuševcu, Korlaet, ističe kako doprinosi smanjenju otpada na samom odlagalištu.
“Prema EU direktivi do 2025. moramo smanjiti ono što završava na jakuševačkom brdu na deset posto. To je jako ambiciozan cilj i ovaj sklop na Jakuševcu pomaže u ostvarivanju toga cilja. Što se tiče spalionice, ona se razmatra, ali pokušali bi bez toga. Postoje drugi načini obrade otpada, a koji nisu spalionica”, rekao je Korlaet.
Klijentelizam sortirnice?
Tu je Dobrović optužio sortirnicu kako ide u klijentelističkom smjeru.
“Košta 400 milijuna kuna, u realizaciji će trajati još pet godina. Je li javnim novcem dozvoljeno plaćati nešto četiri ili pet puta skuplje, a što je moguće proizvesti u Hrvatskoj? Pametne zemlje to koriste da bi dale posao svojim ljudima. Od vas sam očekivao da ćete promijeniti klijentelističke obrasce. Marinšćina, Kaštijun, sve je propalo, ništa ne funkcionira, većina opreme je uvezena, jako dugo traje servisiranje dijelova itd… Ja iz svega ovoga što ste rekli, ne vidim da se ponašate u maniru dobrog gospodara, imat ćemo još više otpada, a gdje će se to zbrinuti?”, navodio je zamjerke Dobrović, dok mu je Korlaet odgovorio kako mu nije jasno odakle mu pisao da se ovdje radi o klijentelizmu.
“Dok ne dobijemo cjelokupni plan kako zbrinjavati od pojedinog domaćinstva pa do konačnog zbrinjavanja otpada, mi zapravo ništa nećemo riješiti. Ono što sam govorio, bojim se da je ovo još jedna aktivistička utopija, a da zapravo ne znate kako ćete to riješiti”, pridružio se Herman kritikama Tomaševićeva prijedloga.
U potporu je ipak stigao Petek iz redova vladajuće koalicije. Istaknuo je kako smatra da se ide u dobrom smjeru, a također je i odgovorio na pitanje kako srediti stvar u centru grada gdje nema prostora za postavljanje kontejnera kako bi se oni maknuli s ulica.
“Mora se maknuti s prolaza i nogostupa. Postoji mogućnost izgradnje poluukopanih spremnika, pa da se tako potpuno uklone kante. Postoje mogućnost da se kante uvlače u dvorišta, a onda izvlače na dan odvoza otpada. To bi trebali raditi stanari”, mišljenja je Petek.
Rusak je u svojoj replici rekal kako je Petekova ideja, inače po uzoru na Ljubljanu nemoguća zbog manka prostora ali i podzemnih cijevi. Dodatno, pita se kako će umriovljenici u centru navlačiti teške kante. Za to će vjerojatno morati platiti nekome drugome, što će biti još jedan udar na njihove mirovine.
Za kraj emisije, Dobrović je poručio kako je bez infrastrukture suludu i šizofreno ući u cijeli pothvat.
“Bolje nabaviti vlastitim novcem, nego ići u aranžmane s kojekakvim financiranjem. Pogotovo što je dobro isprojektirani i dobro pogođeni sustav jeftiniji za održavanje i daje puno bolji rezultat”, rekao je Dobrović u svojoj završnoj riječi- , dodaje Dobrović za kraj.
Herman je na kraju apelirao na građane da odvajaju otpad, ali i da se uključe u javnu raspravu.
“Apeliram na gradsku vlast da nam predstave cjeloviti plan”, rekao je na kraju Herman. ističe Herman.
