ANALIZA OTPADNIH VODA ZAGREBA: Porasla stopa potrošnje heroina!

Pixabay

Simpozij “Ovisnosti o novim psihoaktivnim tvarima” donosi nam podatke da otpadne vode Zagreba otkrivaju da je u metropoli u posljednjih godinu dana porasla stopa potrošnje čistog heroina, a rezultat je to istraživanja urinarnih biomarkera droga u otpadnim vodama Zagreba koje je proveo Institut Ruđer Bošković, a sa simpozija je poručeno i da je u porastu korištenje sintetičkih stimulirajućih droga, kokaina i kanabisa, prenosi Večernji.

Tijekom posljednjih nekoliko godina uočen je i vrlo značajan porast stope potrošnje sintetičkih stimulirajućih droga, kokaina i kanabisa u odnosu na 2009. godinu, a taj se trend zadržao i u 2018. godini. Ova zapažanja potvrđuju važnost nastavka redovitog monitoringa urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi kao nezamjenjivog izvora informacija o potrošnji droga u Zagrebu – izjava je dr. Ivane Portolan Pajić, zamjenice pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba koji je organizirao simpozij u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče. Ključna tema događanja koje je okupilo niz stručnjaka, kako stoji u priopćenju, bila je sve veća prisutnost novih droga u Hrvatskoj. Nove droge alternativa su uobičajenim, poznatim ilegalnim drogama čiji učinak imitiraju, a kako je pojašnjeno, od prošle je godine u optjecaju čak 740 novih psihoaktivnih tvari.

– Nove psihoaktivne tvari sačinjavaju širok spektar droga koje nisu pokrivene UN-ovom Konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine. Paralelno s porastom broja novih psihoaktivnih tvari raste i baza korisnika, u kojoj je sve više rekreativnih konzumenata i ljudi koji žele poboljšati svoj izgled odnosno poboljšati svoje performanse na poslu ili tijekom učenja. Najveći izazov za zdravstveni sustav u Europi predstavljaju sintetski kanabinoidi koji se više ne reklamiraju samo kao ‘legalne’ zamjene za kanabis, nego su stvorile reputaciju kao snažne i jeftine droge popularne među ranjivim skupinama, poput beskućnika i zatvorenika, koji ih koriste za ‘otupljivanje uma’.

Budući da su zabilježeni i smrtni slučajevi, pred nama je traženje adekvatnih odgovora i kvalitetnih rješenja kako bismo se oduprli ovom velikom javnozdravstvenom izazovu“, rekao je dr. Ivan Ćelić iz Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba. Inače, prosječna dob prvog uzimanja sredstva ovisnosti je oko 16. godine, intravenoznog sredstva ovisnosti oko 20. godine dok se u prosjeku na liječenje javlja s gotovo 27 godina. Upozoreno je i na tu činjenicu jer je jasno da do dolaska na liječenje prođe previše vremena; lani se u Hrvatskoj od ovisnosti o drogama liječilo 7157 ljudi.

 


Komentari