Brzica, Čolak i Sedak u Argumentima HKR-a o lažnim vijestima i informacijskom ratu

O informacijskom ratu govorili su Marja Čolak, dr. sc. Nikola Brzica i dr. sc. Kristijan Sedak.

“Lažne vijesti i informacijski rat” bila je tema HKR-ovih Argumenata u srijedu, 6. travnja u kojima su gostovali Marja Čolak, glavna urednica portala Zagreb.info, dr. sc. Nikola Brzica, bivši pomoćnik ministra obrane i dr. sc. Kristijan Sedak, komunikacijski stručnjak s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Govorničke akademije Demosten. Urednik i voditelj emisije je Davor Dijanović.

Informacije se sve brže stvaraju, što rezultira informacijskim preopterećenjem, ali i informacijskom maglom zbog koje je teško razlučiti prave informacije od onih lažnih.

Lažne vijesti i rat u Ukrajini

Pojam lažnih vijesti povezuje se s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji je o njima govorio u svojoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine, ali ovaj pojam mnogo je stariji i seže u doba antike. Progresija lažnih vijesti nije vezana isključivo uz razvoj digitalnih internetskih platformi.

“I u 15. stoljeću nakon izuma tiskarskog stroja lažne vijesti doživjele su novo rođenje, ali društvene mreže su vrlo pogodno tlo za tako nešto. Paul Horner možda je najpoznatiji širitelj lažnih vijesti koji je izjavio kako birači Donalda Trumpa vjerojatno ne bi njega izabrali da su ranije znali što su sve lažne vijesti”, istaknuo je komunikacijski stručnjak Kristijan Sedak.

Otkako je buknuo rat u Ukrajini pojavilo se mnogo primjera lažnih vijesti.

Na pitanje kako prepoznati lažne vijesti, glavna urednica portala Zagreb.info Marja Čolak kazala je da prije svega, prvi korak provjera izvora informacija.

“Treba vidjeti tko se krije iza tog izvora i postoji li u drugom mediju takva informacija i zatim urednik na temelju vlastitog iskustva i šireg konteksta treba procijeniti hoće li i na koji način prenijeti takvu informaciju. Otkako je buknuo rat u Ukrajini pojavilo se mnogo primjera lažnih vijesti. Vidjeli smo snimku uplakanog dječaka koji sam izlazi na granici, a onda se ispostavilo da nije bio sam. Informaciju o dječaku je donio CNN, koji se smatra vjerodostojnim mainstream medijem. Informaciju je plasirao na način da je bila podložna pogrešnom tumačenju, a na kraju su mnogi hrvatski mediji izvijestili kako su prenijeli netočnu informaciju. Također, u medijima se pojavila slika Putina u Ikei, a na kraju se pokazalo kako to nije bio Putin. Pojavila se informacija o ‘duhu Kijeva’, pilotu MiG-a 29 koji je oborio ruske avione i pomogao Ukrajincima, a na kraju se uspostavilo da taj pilot nije postojao”, ističe Marja Čolak.

O informacijskom ratu govorili su Marja Čolak, dr. sc. Nikola Brzica i dr. sc. Kristijan Sedak.

Informacijski rat

Bivši pomoćnik ministra obrane Nikola Brzica kazao je da je informacijsko ratovanje nametanje narativa koje se može postići na različite načine, a između ostaloga i propagandnim djelovanjem. “Kada govorimo o informacijama putem interneta, dotok informacija može se kontrolirati, a nedavni događaji u Ukrajini pokazali su se da se ta kontrola i koristi. Zapad je uklonio mogućnost da se dobiju informacije s ruskih platformi, a Rusiju je isto to učinila Zapadu”, naglasio je Brzica.

Ukrajinci su vrlo brzo dobili  podršku na svjetskoj razini, a osim toga naprednije i kreativnije su koristili društvene mreže (…)

Na pitanje o tome tko bolje vodi informacijski rat – Rusija ili Ukrajina, Marja Čolak je istaknula kako se nakon 10-15 dana rata pokazalo kako Ukrajini informacijski rat bolje leži kada je u pitanju međunarodna javnost. Ukrajinci su vrlo brzo dobili  podršku na svjetskoj razini, a osim toga naprednije i kreativnije su koristili društvene mreže, a Zelenski je svojim prirodnim i spontanim nastupom pridobio javnost. S druge strane, Putin je ruske medije sterilizirao i ograničio način izvještavanja medija. Svatko za sebe može reći da je pobjednik”, kazala je.

Uspješnost informacijskog ratovanja

O uspješnosti informacijskog ratovanja u Ukrajini i Rusiji, Sedak je istaknuo važnost utjecaja propagande i društvenih mreža u čemu prema njegovu mišljenju prednjači Ukrajina.

“Zelenski nije u prednosti samo zbog glumačkih sposobnosti. Zanimljivo bi bilo usporediti generacije, za razliku od Zelenskog Putin je u šezdestim godinama i ne vlada novim tehnologijama poput Zelenskog. Putin za razliku od Zelenskog jednostrano komunicira gdje nema prilike za dodatnu raspravu i pojašnjenje. Zelenski, pak koristi svaku priliku za neposredni susret s novinarima i stranim državnicima”, naglašava Sedak i dodaje da je situaciju teško objektivno sagledati.

O informacijskom ratu govorili su Marja Čolak, dr. sc. Nikola Brzica i dr. sc. Kristijan Sedak.

Utjecaj društvenih mreža

Sedak ističe kako je Zelenski svjestan utjecaja društvenih mreža, motivacije vlastitih i demotivacije ruskih boraca. Naglasio je kako postoji mnogo sadržaja koji se s ukrajinske strane kreira na Tik Toku i na Instagramu koji su sve popularniji među mlađim generacijama. Instagram je s ruske strane postao primarno sredstvo za iskazivanje svog uspjeha i moći, a objave se ciljano kreiraju da izazovu strah kod Ukrajinaca.

Vjerujem da mlađa populaciju neće u budućnosti promijeniti svoje medijske navike, a sadržaj će objavljivati oni koji će imati neki komercijalni interes.

O budućem razvoju društvenih mreža Sedak navodi razlike u korištenju društvenih mreža između starije i mlađe populacije o čemu radi i istraživanje.

“Prema jednom istraživanju u kojem i sam sudjelujem, postoje dvije vrste ljudi koji koriste društvene mreže. Prvi su digitalni imigranti koji su ih tek počeli koristiti, a drugi su oni koji ih koriste od malih nogu. Također, koristimo ih na različite načine. Mi stariji tamo vodimo svoje ratove i bitke i smatramo da ondje možemo nešto ispraviti. Nama je politička arena u tom prostoru, a mlađa populacija ne objavljuje sadržaj, oni su takozvani ‘stalkeri’. Vjerujem da mlađa populaciju neće u budućnosti promijeniti svoje medijske navike, a sadržaj će objavljivati oni koji će imati neki komercijalni interes”, istaknuo je Sedak.

Komentari