Protekla godina ostavila je traga na svima nama, a kod mladih je uočeno da imaju sve više poteškoća povezanih s anksioznošću i prilagodbom na novonastalu situaciju. Stoga je tim stručnjakinja zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar osmislio je nedavno i napisao priručnik „Radim na sebi“, za samopomoć i osnaživanje studenata.
Priručnik obuhvaća mnoge relevantne teme vezane uz studentski život i akademske obaveze, ali i mentalno zdravlje mladih te nudi niz praktičnih savjeta i smjernica, napisanih na podržavajući i studentima blizak način, a od ožujka su aktivirane i telefonske linije za psihološku pomoć u sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.
Iako su ih ispočetka aktivirali kao psihološku pomoć osobama u samoizolaciji i karanteni, ubrzo su uvidjeli da ih ljudi zovu s različitim poteškoćama i problemima. Ispostavilo se s vremenom da se Zagrepčani više boje eventualnog novog potresa nego korone.
“Nakon potresa koji je pogodio grad Zagreb i okolicu, bilježili smo povećan broj poziva. Mladi su nas najčešće zvali zbog poteškoća povezanih s anksioznošću i prilagodbom na novonastalu situaciju: briga zbog mogućnosti zaraze koronavirusom, strah i nelagoda zbog mogućnosti prenošenja virusa na svoje bližnje, briga vezana uz potres, njegovo moguće ponavljanje i moguće posljedice, briga i nezadovoljstvo zbog promjena u načinu školovanja, mogućnosti odgode maturalca ili zbog nedostajanja prijatelja i izlazaka”, rekla je psihijatrica Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Štamparu.
Slažu se s time i znanstvenice Laboratorija za prevencijska istraživanja (PrevLab) Edukacijskog-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te navode nam kako je cijela 2020. godina poprilično obojena strahom.
“Ono što može pomoći je prije svega ne ljutiti se na sebe što se bojimo. Strah je u ovakvim okolnostima prirodan. Zatim, pomaže razumjeti kako je dio okolnosti potpuno izvan naše kontrole i posvetiti se onom djelu koji možemo kontrolirati. Na primjer, možemo se informirati o tome kako postupiti za vrijeme potresa i gdje je najbliži izlaz iz zgrade, no zaista nećemo biti u mogućnosti predvidjeti hoće li se takav potres ponoviti.
Pomaže i podsjetiti se da, ukoliko se to ponovi, postoji velika šansa da ćemo biti dobro. Ovo je vrijeme i kada je dobro naučiti određene tehnike nošenja sa stresom i s više pažnje brinuti o sebi i drugima oko nas. Isto tako je važno u svakom danu odvojiti dio vremena na aktivnosti koje nas opuštaju poput šetnje prirodom, slušanja omiljene glazbe ili virtualnog poziva s dragim prijateljem”, poručuje dr. sc. Josipa Mihić, prenosi Universitas.
Njena kolegica Martina Ferić dodaje da je situacija utoliko teža jer se ljudi posebno teško nose s nepredvidivošću. Potresi su potpuno nepredvidivi, a i zapravo još uvijek malo znamo o COVID-u.
