Tiha bolest današnjice: Evo kako možete prepoznati šećernu bolest

Zahvaljujući senzorima, dijabetičari rjeđe provjeravaju glukozu u krvi iz prsta (Foto: Pixabay)

Šećerna bolest ili dijabetes često se naziva i bolešću modernog doba upravo zato što u svijetu čak oko 463 milijuna osoba boluje od iste. Dijabetes nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina da održi normalnu razinu krvnoga šećera ili kada stanice na inzulin ne reagiraju ispravno.

U Hrvatskoj je jedan od vodećih zdravstvenih problema, a broj oboljelih neprestano raste. Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osoba sa šećernom bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 i tip 2. Ljudi oboljeli od dijabetesa tipa 1 proizvode malo ili čak uopće ne proizvode inzulin, a stručnjaci smatraju da na pojavu dijabetesa tipa 1 utječu genetski i okolišni čimbenici kao i izloženost virusnoj infekciji. Tip 1 šećerne bolesti ne može se spriječiti, a najčešće se javlja kod mlađih osoba, no može se pojaviti i u kasnijoj dobi. Od ukupno oboljelih od dijabetesa tip 1 ima oko 10% njih, piše Index.

Šećerna bolest tipa 2 najčešći je oblik šećerne bolesti te se većinom javlja u starijoj dobi. Kod tipa 2 učinak proizvedenog inzulina je smanjen, a bolest se na početku uspješno liječi dijetom, povećanom aktivnošću te po potrebi tabletama. Povećani rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 imaju starije osobe (40+), osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom te osobe povećane tjelesne težine i one koje imaju visok krvni tlak. Među oboljelima od dijabetesa tipa 2 sve je više djece, a uzrok je najčešće debljina kao posljedica neadekvatne prehrane, premalo kretanja i slatkih gaziranih napitaka.

Postoji još i dijabetes koji se javlja u trudnoći, kao i ostali (rjeđi) oblici dijabetesa, kao što je šećerna bolest nakon upale gušterače ili nakon uzimanja kortikosteroida.

Simptomi koji se najčešće javljaju kod dijabetesa su:

prekomjerna žeđ
učestalo mokrenje
nagli gubitak tjelesne težine
umor i iscrpljenost
jaka glad
iznenadne smetnje vida
nedostatak koncentracije
suha koža
rane koje sporo zacjeljuju, itd.

Osim terapije lijekovima oboljelima se savjetuje da izbjegavaju hranu bogatu jednostavnim šećerima i hranu sa zasićenim masnim kiselinama, da izbjegavaju alkohol i održavaju redovnu tjelesnu aktivnost. Osim toga, važno je zadržati i tjelesnu težinu u poželjnim vrijednostima kao i prestati s pušenjem. Kako ne bi došlo do komplikacija, oboljelima se savjetuju i redovni odlasci na kontrole.


Komentari