Svake godine 1. prosinca u svijetu se obilježava Svjetski dan AIDS-a.
Obilježava se sa ciljem podizanja svijesti i ukazivanja na rizike zaraze virusom HIV-a, na mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja, te na potrebu solidarnosti s oboljelima, smanjenju stigme i diskriminacije kojima su često izloženi.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]1. prosinca 1981. godine prvi put je službeno priznato postojanje virusa koji uzrokuje tu bolest. Pretpostavlja se da je virus AIDS-a nastao još krajem 19. ili početkom 20. stoljeća u Africi, no oblik epidemije poprimio je tek sredinom ili krajem 1970-tih. Procjenjuje se da je između 1981. i 2007. virus ubio više od 25 milijuna ljudi, a svake godine nastavlja ubijati više od dva milijuna, od čega oko 76 % u Africi južno od Sahare. Ukupni broj zaraženih procjenjen je 2009. na 33.4 milijuna. Osobito je tragična činjenica da godišnje od AIDS-a umire i do 330,000 djece. Crvena vrpca simbolizira solidarnost s oboljelima od AIDS-a.[/box]
Terapija dostupna svim oboljelima
Hrvatski zdravstveni sustav od samih početaka pojave HIV/AIDS-a prati kretanje te bolesti, a antivirusna terapija koja zaustavlja napredak bolesti dostupna je svim oboljelima.
Virus HIV-a prenosi se krvlju i spolnim putem, napada imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest, koja najčešće nema simptome dugi niz godina. Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a, koji je krajnji stadij HIV infekcije do kojeg dolazi zbog uništenja imunološkog sustava organizma.
Gotovo 90 posto oboljelih u Hrvatskoj zarazilo se nezaštićenim spolnim odnosom, dok se njih oko 6 posto zarazilo upotrebom nesterilnih injekcija za ubrizgavanje droga. Rizik za HIV infekciju veći je u slučajevima spolnih odnosa muškaraca s osobama istog ili oba spola, uporabe nesterilnog pribora za uzimanje droge, većeg broja spolnih partnera, seksualnih aktivnosti povezanih s kupovanjem ili prodavanjem seksualnih usluga, te nezaštićenih spolnih odnosa u zemljama s visokom učestalošću HIV infekcije.
Hrvatska među zemljama niskog rizika
Sa stopom od 20 novooboljelih na milijun stanovnika Hrvatska je među zemljama niskog rizika, a ima gotovo tri puta manju stopu novooboljelih od opće stope u zemljama članicama Europske unije.
Hrvatskim je građanima dostupno dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS u zavodima za javno zdravstvo, Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a od 2013. te usluge pruža i CheckPoint – centar za zdravlje i edukaciju mladih u organizaciji Hrvatske udruge za HIV.
Mladi ne znaju dovoljno o spolno prenosivim bolestima
Psihologinja Maja Erceg godinama radi u spomenutoj udruzi.
Udruga pokriva cijelu Hrvatsku, oboljele od HIV-a, ali i hepatitisa, a u udruzi ih je zaposleno – troje. Maja organizira već tradicionalno druženje s građanima u HUHIV šatoru na Cvjetnom trgu 1.12., edukacija mladih i budućih zdravstvenih djelatnika, nacionalna javnozdravstvena edukativna kampanja, a ove godine promoviraju i mobilnu aplikaciju Spolno zdravlje koju su izradili u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
“Savjetujemo, organiziramo besplatna testiranja, detektiramo probleme oko kojih onda pokušavamo alarmirati sve one koje treba da se organiziraju masovnije akcije. Sve je više vidljivo da jako mnogo mladih ne zna dovoljno o spolno prenosivim bolestima. Rekla bih čak da po tom pitanju Hrvatska nazaduje. A spolni odnosi bez odgovarajuće zaštite dovode do mnogih ozbiljnih spolnih oboljenja, ne samo hepatitisa i HIV-a, te nastojimo pokrenuti što više akcija da se sve više mladih educira o tome”, objašnjava Maja za Večernji list.
Društvo je i dalje puno predrasuda
Smatra da nismo specifični, ali jesmo zatvoreni.
“Kod nas je još uvijek veliki problem osuda svih drukčijih, puno je predrasuda i osobe koje su oboljele ne žele riskirati i izlagati se stresu. Bilo je slučajeva da su osobe koje su dolazile u naš centar, nakon što se u njihovoj sredini počelo nagađati – bile izložene šikaniranju, da im je prijetio gubitak posla. Neki su morali odseliti zbog toga u drugi grad, drugu sredinu. To su sve traume koje bi trebalo izbjeći. Oboljeli uglavnom priznaju partneru, ali ne mogu to nikako priznati – roditeljima. “, dodaje psihologinja.
Kaže da oboljeli uvijek imaju različitih reakcija te da netko plače odmah, a netko za mjesec dana. Također ima i onih teških situacija kada se oboljeli plaše priznati onima koje vole.
“HIV je danas kronična cjeloživotna bolest, a oboljeli uz redovnu kontrolu i liječenje imaju normalan životni vijek. Redovno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj pokriva gotovo sve modernije lijekove, a ako osoba nema osiguranje, onda se odmah uključuje socijalna radnica koja im pomaže u ostvarivanju prava”, kaže Maja.
Udruga je također suorganizator Pozitivnog koncerta: zvijezde će pjevati kao znak podrške oboljelima od AIDS-a i prenositi edukativne poruke o odgovornom spolnom ponašanju.
>>>POZITIVAN KONCERT: Zvijezde pjevaju u znak podrške oboljelima od AIDS-a
