Imamo samo jedno tijelo i treba paziti što u njega unosimo.
Ako netko poznaje hranu to su nutricionisti i često nas faciniraju namirnice koje konzumiraju, ali još više nas zanimaju one koje nikada ne bi pojeli. Priznati nutricionisti Elissa Goodman, Meryl Pritchard i Kelly Leveque sastavili su popis od osam namirnica koje nebi takli ni štapom, a kamoli konzumirali.
Na prvom mjestu su gazirana pića
“Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim”, izjavila je Pritchard. Goodman se s njom složila i dodala kako umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu, iako su stvoreni kao rješenje tih problema.
“U biti, umjetni zaslađivači tjeraju vaše tijelo da vjeruje da ste konzumirali šećere, a to ima dramatične posljedice na vaš struk, ali i na osjetljivost na inzulin. Dokazana je i veza između umjetnih zaslađivača i neplodnosti te raka”, rekla je Goodman.
Na drugom mjestu se našao glukozno-fruktozni sirup
Leveque je kazala kako ovo izbjegaoa “kao da je kuga”, a radi se o sastoju koji se nalazi u mnogo namirnica. Objasnila je kako se fruktoza 100 posto razgrađuje u jetri, gdje prolazi kroz Mallardovu reakciju zbog čeka se stvaraju slobodni radikali koji uzorukuju upalu jetre. Osim toga ovaj sastojak pretvara se u salo puno brže od bilo kojeg drugog ugljikohidrata i povezuje se sa otpornošću na inzulin.
“Ako posegnete za agavinim sirupom jer mislite da je zdrav, varate se. Ja ga izbjegavam jer je sačinjen 90 posto od fruktoze i najbliži je ovom glukozno-fruktoznom sirupu. Često upravo to koriste koa zaslađivač u tzv. zdravoj hrani”, govori Leveque.
Na trećem mjestu je industrijsko ulje od sjemenki.
Ova ulja su obrađena i kemijski tretirana, a često im se dodaje i miris kako bi bila jestiva.
“Ova ulja brzo oksidiraju i stvaraju slobodne radkale. Osim toga puna su Omega 6 masnih kiselina koje narušavaju ravnotežu masti u tijelu “, kazala je Leveque. Umjesto industrijskih ulja trebali bismo konzumirati ona bogata Omega 3 masnim kiselinama, poput kokosovog ulja, ulja od makadamije, te avokada.
Upravo industrijska ulja koriste se kod prženja, a puna su trans masti, što je najgora stvar koju možemo unijeti u organizam. Nutricionisti se slažu, ovu namirnicu trebali bismo zaobilaziti u širokom luku.
Na četvrtom mjestu je procesuirana soja.
Tijekom godina mišljenja o soji razlikovala su se, neki su bili zagovornici, neki protivnici, ali zapravo šetna je ona procesuirana i nutricionisti je nikako ne konzumiraju. “Tijekom obrade soje oslobađa se MSG, moćan neurotoksin, a sojini fitoestrogeni potencijalno mogu uzorkovati hipotireozu, neplodnost, te povećati šanse za pojavu raka dojke”, govori Leveque.
Na petom mjestu su mesne prerađevine.
Goodman je naglasila: “Ovo meso obično dolazi od životinja koje se uzgajaju u malim prostorima gdje se lako šire zaraze, a izložene su i brojnim antibioticima i hormonima. Osim toga, pune su natrijevog nitrata koji se koristi kao pojačivač okusa i boje, te konzervans”. Unosom mesnih prerađevina u organizam, sve te kemikalije pretvaraju se u spojeve koji uzoruku karcinom. Ovdje se radi o salamama, kobasicama, šunki i slanini.
Na šestom mjestu su kokice za mikrovalnu
Nutricionisti tvrde da su ova pakiranja kokica iznimno opasna za zdravlje. “U omote, u kojima kokice dolaze, dodaju se sintetske kemikalije, koje spriječavaju da masti iscure. Zagrijavanjem kokica u mikrovalnoj, ti kemijski spojevi iz omota šire se na same kokice. Oni su štetni za naš endokrini sustav i povezani su s nastankom karcinoma, povišenim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnošću”, rekla je Goodman.
Na sedmom mjestu smjestio se margarin.
Ponovo se zapravo razi o visoko prerađenom biljnom ulju u kojem je mnoštvo trans-masnih kiselina. “Zapravo, proizvodi se od najjeftinijeg ulja, najslabije kvalitete”, rekla je Goodman. Kada na margarin primijenite visoke temperature oslobađaju se slobodni radikali koji povećavaju rizik od nastanka karcinoma, srčanih bolesti i hormonske neravnoteže. Osim toga, u margarin se dodaju aditivi, kemikalije i omega 6 masne kiseline.
Na posljednjem mjestu su bezmasne (dijetne) namirnice
Greška koju gotovo svi radimo kada krećemo s mršavljenjem i treniranjem je kupnja i konzumiranje namirnicama s oznakom “Fat free”. Iako zvuči dobro, jer tko se ne bi želio riješit masti, one su prilično nezdrave.
“Prehrambena industrija je počela životinjske masti u proizvodima zamjenjivati nezasićenim biljnim mastima, što je dovelo do povećanja konzumacije trans-masti. Kako bi to nadoknadili, proizvođači dodaju šećere”, govori Goodman. Da pojednostavimo, mislite da činite dobro svojem tijelu, a zapravo riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti pa i rak, piše Yahoo.
