Stručnjaci otkrivaju Zašto je važno novu odjeću oprati prije nošenja

Pixabay

Alergijski kontakzni dermatitis reakcija je imunološkog sustava na alergen koji je došao u kontakt s kožom. On izaziva reakciju na koži u vidu osipa koji se pojavljuje nekoliko dana nakon dodira, a može trajati čak i tjednima. “Kada vidimo alergijski kontaktni dermatitis, obično je to od boja koje se koriste za bojenje odjeće”, rekla je ravnateljica bolnice “Cleveland Medical Center” i profesorica dermatologije dr. Susan Nedorost.

Disperzne boje se prvenstvo koriste kod sintetičkih materijala, za odjeću poput poliestera i najlona. Profesorica ističe da znojenje tijela i trenje mogu prouzročiti širenje boje iz odjeće. Sintetička oprema za vježbanje, sjajni, rastezljivi i vodootporni materijali koji su danas toliko popularni često su krivci za navedene probleme.

“Ako pacijent dođe i ima osip na zadnjem dijelu vrata, oko boka ili oko pazuha, prvo pitanje koje postavljam je što oblači kad vježba”, kaže dr. Susan Nedorost.

Nije poznato koliko su česte alergije na ove boje, ali postoji jedan način da ograničite rizik od loših reakcija.

“Pranjem nove odjeće možete ukloniti višak boje za bojanje tkanina i tako smanjite izloženost eventualnim problemima”, rekla je dr. Nedorost.


Alergijski osipi nisu jedini zdravstveni problem povezan s kemijskim sredstvima. U studiji iz 2014. godine, grupa istraživača s Univerziteta u Stokholmu testirala je 31 uzorak odjeće kupljene u maloprodajnim objektima.

Oni su bili različitih boja, materijala, brendova, cijena, i bili su namijenjeni širokom tržištu. Pronašli su vrstu kemijskog jedinjenja nazvanog “kinolin“ (ili jedan od njegovih derivata) u 29 od 31 uzorku, a razina ove kemijske supstancije bila je naročito visoka u odjeći od poliestera.

Kinolin se koristi u bojama za odjeću, a Američka agencija za zaštitu okoliša klasificirala ga je kao “mogući kancerogen za ljude” zasnovano na nekim istraživanjima koja ga povezuju sa “aktivnošću koja pokreće tumor” na miševima, iako Agencija također navodi da nijedno ispitivanje nije provedeno na ljudima.

Ulrika Nilsson, članica grupe Sveučilišta u Stokholmu i profesor analitičke kemije, spominje nitroaniline i benzotiazole, još dva kemijska jedinjenja koja se pojavljuju u odjeći i koja se u laboratorijskim i životinjskim dokazima povezuju sa potencijalnim štetnim utjecajima na zdravlje, uključujući i karcinom.

Neke od ovih kemikalija mogu se nalaziti dublje u tkaninama i tako vremenom mogu preći i na kožu.

U svakom slučaju pranje tek kupljene odjeće je obavezno, kako zbog spomenutih jedinjenja, tako i zbog drugih nečistoća, od skladištenja do isprobavanja u trgovinama.

Komentari

loading...
-->