Hrvatska je u odnosu na druge europske zemlje u sredini po potrošnji lijekova, no stručnjaci upozoravaju da se stanje mora popraviti.
Velik broj ljudi antibiotike koristi bez preporuke liječnika i na svoju ruku, što je najčešće tijekom sezone prehlada i gripa jer ih mnogi piju bez medicinskih razloga. To sa sobom nosi ozbiljne posljedice.
“Studije kažu da se pogrešan izbor antibiotika i trajanje liječenja javlja u čak 30 do 50 %, što je jako puno”, istaknula je mikrobiologinja Ivana Mareković.
Hrvati koriste antibiotike i onda kada ne trebaju, što dokazuju i pokazuju i posljednja istraživanja.
Arjana Tambić Andrašević iz Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike kazala je da blizu 50 % ljudi u proteklih godinu dana konzumiralo antibiotik.
Infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama
Problem su uočili i u Povjerenstvu za lijekove KBC-a Zagreb.
“Primjećujemo sve veći broj infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama, što znači da na njih djeluje samo mali broj antibiotika”, kaže Iveta Šimić iz Povjerenstva.
Zabrinjavajuća je činjenica da su neke bakterije već otporne na antibiotike. “Mi danas imamo situaciju da pojedinačni slučajevi bakterija mikroorganizama više ne reagiraju na niti jedan antibiotik. Sad su pojedinačni, ali za pet ili deset godina, tko zna”, govori Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC Zagreb, piše Dnevnik.hr.
Iako potrošnja antibiotika raste, u padu je potrošnja novca za njih.
Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima, kaže da u zadnjih pet godina prosječno trošimo oko 280 milijuna kuna na antibiotike, dok se u 2015. potrošilo oko 240 milijuna kuna. Najveći razlog za to smanjenje je sve veći broj generičkih lijekova na tržištu.
