PATIMO OD PSIHIČKIH BOLESTI: Ovo su najčešći duševni poremećaji zbog kojih Hrvati traže stručnu pomoć

Flickr

Sve više ljudi boluje od depresije.

Što se tiče mentalnog zdravlja Hrvatska je u gotovo jednako lošem stanju kao i ostatk Europske unije u kojoj više od petine, točnije 22 posto nesposobnosti zbog bolesti otpada na duševne poremećaje. 

Situacija je slična i što se tiče količine lijekova koje uzimamo. 

“Nema sveobuhvatnih epidemioloških podataka o pojavnosti duševnih bolesti u Hrvatskoj zbog čega je teško govoriti u realnim statističkim pokazateljima. Obzirom na porast potrošnje lijekova prema bazi podataka HALMED-a moglo bi se reći da je populacija u Hrvatskoj psihički sve bolesnija.


Tako je potrošnja lijekova, u dnevnim dozama, koji djeluju na živčani sustav odmah iza lijekova za kardiovaskularne bolesti dok su financijski troškovi u 2015. godini iznosili su oko 812 milijuna kuna, odmah iza lijekova za liječenje zloćudnih bolesti. Usporedbe radi, financijski troškovi za lijekove koji djeluju na živčani sustav 2013. godine iznosili su oko 329 milijuna kuna”, rekla je izv.prof.dr. Rončević-Gržeta za Novi List.

Upravo dr. Rončević-Gržeta se u kliničkoj praksi često susreće s osobama koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji uzrokovanih stresom odnosno traumom. To podupiru i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u kojima stoji da je  6,2 posto poremećaja uzrokovano stresom.

Sve više ljudi pati od depresije

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će 2020. godine depresija biti drugi uzrok nesposobnosti zbog bolesti, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, a deset godina kasnije, 2030. smjestiti će se na prvo mjesto.

“Kad govorimo o predviđanjima vezanim za mentalno zdravlje u budućnosti rekla bih da je ta budućnost tu i da sve veći broj ljudi treba i traži pomoć zbog smetnji i poremećaja iz područja mentalnog zdravlja.

Globalna nestabilnost koja dolazi s ekonomskom krizom, velikim migracijama i terorizmom utječe na sve aspekte života pojedinca čime se značajno povećava rizik za pojavu mentalnih poremećaja”, dodala je predstojnica riječke Klinike za psihijatriju.

Depresija pogađa ljude svih statusa diljem svijeta, a ona je znak iscrpljenih adaptacijskih kapaciteta. Rončević-Gržeta objasnila je i da stresogena iskustva nisu jedini uzork, ali globalna kriza i stresori koji s njom dolaze predstavljaju velik rizik.

“Danas u svijetu od depresije boluje više od 350 milijuna ljudi. Posljedica vanjskih stresora, osim depresije, i niz je drugih duševnih poremećaja iz skupine poremećaja prilagodbe, anksioznih poremećaja, somatskih simptoma i bolesti te ostalog, koji su u porastu.

Zašto je tome tako? Činjenica je da naša aktualna zbilja uključuje niz socio-ekonomskih čimbenika rizika koji su dokazano povezani s lošijim mentalnim zdravljem. Svjedoci smo značajnih društvenih previranja uključujući i velike migracije različitih uzroka, ekonomske nestabilnosti odnosno globalne ekonomske krize koja traje gotovo desetljeće.

Ekonomska kriza ima reperkusije na ekonomsku sigurnost pojedinca i porast siromaštva. Na individualnom planu dolazi do povlačenja empatije, gubitka tolerancije, zaokupljenosti vlastitom dobrobiti uz gubitak socijalne osjetljivosti. Time su dovodene u pitanje tradicionalne vrijednosti, principi i bazična vjerovanja odnosno osjećaj sigurnosti u sebe i svijet oko sebe”,objasnila je izv.prof.dr. Rončević-Gržeta.

Ljudi žive u strahu

Prijetnja od terorističkih napada svakim je danom sve veća, a liječnici tvrde da to utječe na naše zdravlje, osobito mentalno. Ljudi višue nisu sigurni kada izlaze iz kuće na koncerte, proslave Nove godine ili jednostavno na posao javnim prijevozom. Činjenica da ni u jednom trenu nismo potpuno sigurni  i da ne moožemo zaštititi svoje bližnje utječe na psihičko zdravlje.

“Vezano za strah od terorizma, ali i u drugim sličnim situacijama koje generiraju strah, neki ljudi će reagirati pojačanim oprezom i ponašanjem u skladu s tim. Za njih, svaka situacija postaje potencijalno opasna pa se takvi pojedinci značajno povlače i izoliraju iz socijalnog okruženja, odustaju od nekih aktivnosti i hobija što utječe na kvalitetu njihova života i funkcioniranje. Neki izražavaju opsesivno mišljenje i ponašanje u nastojanju da uspostave kontrolu i sigurnost, npr. gledaju sve vijesti o terorističkim napadima, čitaju i proučavaju terorizam i teroriste”, rekla je  Rončević-Gržeta za Novi list.

Komentari