Jeste li se ikada zapitali kako hladnoća utječe na vaše zdravlje?
Posljednji su godina jesen i zima postale neuobičajene. Učestali su dosta topli dani, dosta niskog atmosferskog tlaka, česta je pojava juga. U takvim situacijama dolazi do opterećenja srca i krvnih žila. Mnogi se bolesnici žale na malaksalost, slabost, nemoć, a češći su i napadi angine pektoris, infarkti srca ili astmatički napadi.
Tegobama nerijetko kumuju i sami bolesnici sa svojim neutemeljenim strahom od hladnoće te su, iako je temperatura okoline visoka i dalje debelo obučeni, peći griju svom snagom što sve doprinosi komplikacijama bolesti.
Tijekom hladnijih mjeseci organizam se prilagodi na hladnoću, smanji se protok krvi kroz kožu i kada zatopli dolazi do obratne pojave – radi boljeg hlađenja tijela šire se krvne žile u koži, dolazi do smanjenja protoka krvi kroz vitalne organe – srce, mozak, pluća i bubrege. Istovremeno pojačava se znojenje. Znoj hlapi i pojačano rashlađuje kožu i krv koja u njoj cirkulira.
Povećana količina krvi u površnim venama i gubitak tekućine znojenjem uzrokuju pad krvnog tlaka. Zbog sniženog krvnog tlaka otežan je rad svih organa, a posebno srca i mozga. Teško je razlikovati da li su tegobe izazvane promjenom temperature i slabim prilagođavanjem ili novonastalom bolesti. Zato je uvijek potreban detaljan liječnički pregled prilagođen svakom bolesniku i njegovim tegobama. Potrebne su krvne laboratorijske pretrage, EKG, te svakako u više navrata treba izmjeriti krvni tlak i puls bolesnika.
Obično se griješi i na temelju jednog ili dva mjerenja zaključuje o postojanju visokog ili niskog krvnog tlaka. Uvijek je u dvojbenim situacijama nužno uraditi mjerenje vrijednosti krvnog tlaka i pulsa u normalnom životnom okruženju bolesnika s tzv. 24-satnim mjeračem krvnog tlaka. Ponekad treba uraditi Holter, spirometriju, ergometriju i UZV srca.
Kronični bolesnici moraju ozbiljno shvatiti najave promjene vremena i sukladno tome prilagoditi svoje aktivnosti. Znači smanjiti opterećenje, prilagoditi odjeću, uzimati dovoljno tekućine, izbjegavati stresne situacije. Prije izlaska ili izlaganja stresu bolesnici s astmom ili kroničnim bronhitisom trebaju uzeti odgovarajući lijek, a oni s anginom pektoris, nitroglicerin pod jezik. Treba uzimati dovoljno tekućine. Povoljno i preventivno djeluje podizanje opće tjelesne kondicije laganim vježbama, šetnjama u prirodi, plivanjem i slično.
Izvor: mojezdravlje.com
