Breskva nema nikakva čudotvorna svojstva, ali je bez dileme jako zdrava.
Breskve potječu iz Kine, gdje su prvi put kultivirane prije čak 4000 godina. Kasnije su preseljene u Perziju odakle su došle u Europu. Mogu rasti i u hladnijim klimama, te preživjeti temperaturu od -30°C, ali većina pupoljaka ne može preživjeti temperature od -15 do -25°C.
Plod breskve je bogat raznim vitaminima, antioksidansima i flavonoidima.
Dobrobiti za zdravlje
Breskve pružaju velik broj nutrijenata sa jako malo kalorija i bez ikakvih masti.
Antioksidansi
Istraživanja pokazuju da su breskve dobar izvor antioksidansa. Vitamin C i E se u tijelu ponašaju kao antioksidansi, a tu su još i klorogenska kiselina, karotenoidi, rutin i kvercetin. Antioksidansi se nalaze i u kori i u mesu breskve.
Kontrola težine
Breskve mogu biti koristan alat osobama koje žele smršaviti iz razloga što za svoj volumen imaju prilično malo kalorija. Jedna breskva srednje veličine ima oko 60 kalorija. To znači da biste morali pojesti čak 10 breskvi da unesete kalorija koliko ima jedan prosječan ručak.
Zamijenite užine (kolače, sladolede i grickalice) sa breskvama i sigurno ćete zbaciti nekoliko kilograma.
Vlakna
Breskve, kao i većina voća, sadrže mnogo vlakana. Vlakna pomažu probavi i sprječavaju zatvor. Također smanjuju kolesterol i čuvaju srce.
Alergije
Jedina mana breskve je ta što su mnogi ljudi alergični na nju. Alergija se dešava zbog osjetljivosti na protein koji se nalazi u breskvama i bademima. Može se manifestirati problemima sa dišnim putovima, oralnim simptomima ili probavnim smetnjama. Neke osobe mogu tolerirati oguljene ili konzervirane breskve dok im svježe breskve sa korom smetaju.
Zaključak
Breskva nema nikakva čudotvorna svojstva, ali je bez dileme jako zdrava. Dobar je izvor vitamina A, C, E, B3 i minerala kalija, bakra i mangana. Predstavlja odličnu dijetetsku hranu. Ako se radi o izboru između breskve i kolača, onda je jasno što ima prednost u pogledu zdravlja.
