Crna rotkva također se rabila za liječenje poremećaja u crijevnom traktu.
Crna rotkva (Raphanus sativus niger) je ljekovita biljka popularna još od doba starog Egipta, što svjedoče njezine slike, oslikane na zidovima piramida.
Stari Grci i Rimljani rabili su rotkvu protiv kašlja te u liječenju dišnih organa. I danas se smatra korisnim lijekom protiv katara gornjih dišnih putova, prehlade, bronhitisa, kašlja i tuberkuloze pluća jer povoljno djeluje na izlučivanje sluzi iz dišnih organa.
Crna rotkva također se rabila za liječenje poremećaja u crijevnom traktu. Potiče izlučivanje žuči pa time smanjuje probavne smetnje. Također, crna rotkva potiče gibanje crijeva te se može upotrijebiti kao lijek protiv zatvora. Novija istraživanja pokazuju da crna rotkva ubija bakterije i viruse. Svježi sok od crne rotkve također je učinkovit u liječenju manjih opeklina i nadražaja kože kao što je, na primjer polenski osip. Utrljavanje svježeg soka od crne rotkve također pomaže u slučaju neuralgija i ishijalgija.
Svježi sok od crne rotkve stari je narodni lijek koji se preporučivao za jačanje organizma, liječenje slabokrvnosti, umora i žučnih bolesti (osobito kamenaca u žuči). Lijek se priprema tako da se rotkva oguli, nariba i iscijedi se sok. Ipak, prije upotrebe svježeg soka obvezno se treba savjetovati s liječnikom ili stručnjakom za ljekovito bilje jer novija istraživanja pokazuju da prevelike doze mogu izazvati toksični hepatitis. Uobičajena doza je 100-150 ml soka podijeljeno u više manjih doza, tijekom četiri do pet dana, nakon čega treba napraviti pauzu dva do tri dana i tako ponavljati. Rotkva se može pripremati i kao salata, no stručnjaci ističu daje nikad ne treba soliti niti uz nju piti pivo jer tada djeluje štetno.
Prije terapije sokom crne rotkve obvezno se posavjetujte s liječnikom jer crna rotkva može oštetiti jetra. Crna rotkva ne preporučuje se oboljelima od upale želuca, bolesti bubrega, štitnjače i čira na želucu.
