Za vrijeme hladnog vremena mnogo više ljudi umre nego za vrijeme vrućina, zaključili su znanstvenici nakon što su usporedili podatke o čak 74 milijuna smrtnih slučajeva koji su se dogodili između 1985. i 2012. godine u 13 zemalja.Neki znanstvenici upozorili su međutim da istraživanje ne mora nužno ukazivati na stvarno stanje stvari.
Visoke temperature opterećuju srce i krvne žile, dok hladnoća izaziva poteškoće s dišnim sustavom. Hladnoća je odgovorna za 7,29 posto svih smrtnih slučajeva, a vrućina za samo 0,42 posto.
Iznenađujuće, znanstvenici su zaključili da ekstremne temperature, neovisno o tome jesu li visoke ili niske, uzrokuju mali broj smrtnih slučajeva. U većem broju slučajeva temperatura je sporedni čimbenik tijekom toplijih ili, češće, hladnijih dana. Vrlo je jasan uzorak izračuna smrtnih slučajeva u zemljama koje su tipično vruće, hladne, vlažne ili suhe.
Međutim, dvojica znanstvenika sa sveučilišta Duke Kunshan u Kini ne vjeruju u zaključke istraživanja. Keith Dear i Zhang Wang tvrde da istraživači nisu uzeli u obzir važne čimbenike, poput dobi umrlih i njihova zdravstvenog stanja, zatim relativnog blagostanja i čistoće zraka.
Gasparrini i njegov tim nadaju se da će zdravstveni sustavi manje pozornosti poklanjati ekstremnim vremenskim uvjetima, a više umjereno hladnim.
