U Hrvatskoj je, kao i u mnogim zemljama, u pojedinim godinama bio zabilježen porast broja i stopa izvršenih samoubojstava u dobi 15-19 godina.
“U 2014. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 722 smrti samoubojstvom, a od toga 21 smrt u dobnoj skupini 0- 19 godina pri čemu je 1 slučaj suicida bio u dobi 10-14“, rekli su nam iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu.
Naime, Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO.) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Globalni problem
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Liječenje osoba koje pokazuju suicidalne misli iziskuje veliki napor i mnogo uloženog truda, ali i vremena.
“Kod mladih osoba koje iskazuju neko od suicidalnih ponašanja – suicidalne misli, planove,pokušaje – potrebno je najprije procijeniti rizik za smrt ili ponavljanje, postojanje psihičkog poremećaja utvrditi čimbenike rizika”, rekli su nam iz psihijatrijske bolnice te dodali kako je potrebno podatke sakupiti iz više izvora kao što su roditelji, rodbina, prijatelji i nastavnici.
“Kada se utvrdi o kojem se psihičkom poremećaju radi, slijedi individualizirani pristup u planiranju tretmana ovisno o riziku za smrt i ponašanje, rizičnim i protektivnim čimbenicima. Ukoliko je rizik za smrt ili ponavljanje pokušaja suicida visok, potrebno je bolničko liječenje kako bi se osigurala sigurnost“, pojasnili su.
Koraci u liječenju
Na pitanje koji su koraci u liječenju rekli su nam kako se primjenjuju različite psihoterapijske tehnike i intervenicije kojima se reducira distres osobe, povećavaju stretegije suočvanja sa stresom i teškim životnim situacijama te pomaže osobi da sagleda i druge mogućnosti za rješavanje problema/situacije. Zaključuju kako je psihoterapija definitivno osnova liječenja svih psihičkih poremećaja u kojima se javljaju suicidalna ponašanja
“Lijekovi se primjenjuju u slučajevima teške depresivne simptomatologije ili izrazite agitacije (nemira) mlade osobe”.
U najrizičnije skupine spadaju djevojke
Na pitanje koje su najrizičnije skupine kazali su nam kako djevojke prednjače u pokušaju suicida te kako mladi danas koriste violentnije metode (vješanje, vatreno oružje).
“Posebno rizične skupine za izvršenje suicida su mlade osobe koje su već pokušavale suicid, imaju iskustvo zlostavljanja (seksualno, fizičko), suicid u obitelji ili okolini (vršnjaci, izloženost suicidu u medijima), roditelje s psihičkim poremećajima naročito depresijom, ovisnosti, probleme u obitelji posebno nasilje, probleme u školi i u odnosu s vršnjacima, homoseksualna spolna orijentacija, te kod kojih je izražena beznadnost, socijalna izolacija, depresija i uznemirenost”.
Integriranje u društvo nakon pokušaja samoubojstva
Osobi koja je pokušala izvršiti suicid jako je teško vratiti se u “normalan život”, što nas uopće ni ne smije čuditi. Kako nam navode iz psihijatrijske bolnice, liječenje je dugotrajno i vrlo kompleksno.
“Cilj psihoterapije je vraćanje samopouzdanja i samopoštovanja, kako bi sebe, svijet i budućnost vidjele u pozitivnijem svjetlu, vraćanje pouzdanja u druge ljude koje je često narušeno zbog negativnih životnih iskustava”, rekli su nam i dodali kako uz stručnu pomoć mlade osobe mogu krizne situacije vezane uz pokušaj suicida prevladati i nastaviti produktivan i ispunjen život.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Zagreb povodom Svjetskog dana prevencije suicida organizira Okrugli stol pod nazivom “Suicidalno ponašanje u djece i mladih: dati pažnju, shvatiti ozbiljno, spasiti život” 10. rujna od 11 do 15 sati na Kaptolu 27 u Zagrebu.[/box]
