Planinarenje za vrijeme ljetnih mjeseci je privlačno, ali i vrlo izazovno – više nego tijekom ijednog drugog perioda u godini. Evo popisa na što treba paziti prije, tijekom i nakon pohoda po planini ljeti.
Spas od ljetnih vrućina s lakoćom se nalazi u blizini vode, ali i u izletima u gorje. Planinarenje je jedna od omiljenih aktivnosti na otvorenom u svako godišnje doba jer boravak u prirodi sa sobom nosi razne blagodati na ljudsko tijelo: udišemo svjež zrak, smiruju nas šuma i zelenilo, barem na tren zaboravimo na probleme jer smo u potpunosti okruženi umirujućim zvucima prirode te uživamo u miru i slobodu.
Dok se iskusni planinari uvijek detaljno spremaju za boravak u prirodi, Hrvatska gorska služba spašavanja svako ljeto redovno upozorava „instant planinare“ da u prirodu ne idu nepripremljeni jer, ne samo da će se dovesti u opasnost, nego će i zamrziti tako lijepi hobi kao što je planinarenje.
U nastavku vam donosimo pet savjeta kako se bolje pripremiti za izlet u visine prije, tijekom i nakon avanture po hrvatskim gorama i planinama – jer one rijetko opraštaju greške!
1. Često provjeravajte vremensku prognozu
Prije odlaska u planine dobro isplanirajte rutu. Označite na GPS karti u mobitelu gdje ćete se odmoriti, gdje jesti, a gdje prenoćiti ako je potrebno. Također detaljnije provjerite vremensku prognozu za odredište. Preuzmite neku od hvaljenih aplikacija za vremensku prognozu kao što su AccuWeather, WeatherBug ili Windy kako biste mogli pratiti vrijeme i na samoj planini.
Naime, u planinama se vremenske prilike ljeti mijenjaju iz sata u sat, pa vas ne smije iznenaditi ako sunčan dan iznenada pokvari pljusak ili grmljavinsko nevrijeme.
2. Pazite na sklizak teren
U želji da se čim prije sakriju od ljetnih vrućina, planinari na svoj izlet kreću vrlo rano. Iskusni planinari kažu da je poželjno prehodati barem dvije trećine rute do podneva dok temperature nisu još tako visoke. No, jutra su u šumama hladnija, a nerijetko se na tlu pojavi i rosa, stoga valja pripaziti na blato i sklizak teren.
Statistika ipak vrlo jasno pokazuje da je znatno više nezgoda kod silazaka s planine jer su planinari već umorni od hodanja i nepažljiviji. Shodno tome je važno da u šetnji planinom na nogama imate prikladnu obuću, odnosno cipele za planinarenje s izrezbarenim potplatom koji će ublažiti proklizavanje.
3. Pijte dovoljno tekućine
Uz lošu pripremljenost i neodgovarajuću opremu za planinarenje, dehidracija je treći najčešći uzrok poziva za pomoć HGGS-a. Naše tijelo se znojenjem štiti od vrućine, čime vrlo brzo gubimo prijeko potrebnu tekućinu. Dehidracija je zato ljeti češća nego zimi, a može biti i opasna po život ako je ne nadoknadimo na vrijeme.
Prvi simptomi dehidracije su glavobolja, suha usta, umor i slabost, a često se osjete i grčevi u nogama i rukama, te pojavi mučnina i povraćanje. Dehidrirana osoba postaje malaksala te gubi sposobnost orijentacije i ne može se vratiti u podnožje planine.
I zato u ruksaku za planinarenje svakako ponesite više vode nego što ste mislili da će vam trebati – i ne zaboravite ju često pijuckati!
4. Nosite slojevitu odjeću
Osnovno pravilo pri odlasku na planinu je – višeslojna odjeća! Bez obzira na to što je ljeto, u svojem ruksaku uvijek nađite mjesta i za planinarsku jaknu kako biste se zaštitili od kiše, vjetra i naglih promjena vremena.
Kvalitetne jakne za planinarenje su lagane, a opet dovoljno čvrste i otporne na vodu i vjetar, imaju po nekoliko džepova, otvore ispod pazuha s patent zatvaračima (na cif), vezice… Ovakve funkcionalne jakne za planinarenje definitivno ćete pronaći u Hervisu, poznatoj trgovini sportske opreme vrhunskih brendova kao što su Salomon, Columbia, Salewa, Northfinder ili Kilimanjaro – po vrlo atraktivnim cijenama.
5. Čuvajte se krpelji i zmija
Kao što smo ranije naglasili, tijekom planinarenja zaboravite na otvorene cipele, a dodat ćemo i na kratke nogavice – duge hlače za planinarenje štite kožu pri eventualnom padu, ali i od ugriza šumskih životinjica.
Šume su prirodna staništa zmija, pauka i krpelja, tako malih životinja koje itekako mogu biti opasne, pogotovo ako su otrovne ili prenose zarazne bolesti. Bjelouške, sljepići, ribarice i kravosasi su česte vrste bezopasnih zmija koje susreću planinari, iako se sve više spominju i otrovnice poskok, riđovka i planinski žutokrug. Budući da se zmije boje ljudi, savjetujemo vam da tijekom hodanja po travnatim stazama „pročešljate“ područje štapovima za hodanje, odnosno da malo jače lupate štapovima o kamenje na krškim dijelovima gore kako bi vam se zmije na vrijeme sklonile s puta.
Od svih insekata u prirodi, krpelji su najiritantniji i najopasniji jer mogu biti prijenosnici raznih bolesti poput lajmske bolesti ili borelioze te krpeljnog meningoencefalitisa. Osim nošenja dugih hlača i čarapa, zaštitit ćete se od ugriza krpelja nanošenjem repelenata, izbjegavanjem šetnje po visokoj travi i šikarama te ako detaljno pregledate tijelo kada dođete kući.
Jedinstveni broj kojeg morate zapamtiti, a preko kojeg se može zatražiti pomoć i za nesreće u planinama u Hrvatskoj, je 112!
Prije odlaska u šetnju planinom razmišljajte da ovaj broj nikada nećete trebati nazvati, te se u Hervis trgovini „naoružajte“ kvalitetnom opremom za planinarenje koja uključuje različite vrste jakni i hlača za planinarenje, kao planinarskih cipela i ruksaka za sve vrste planinarskih izazova! Sretan put!
