Stjenice nisu jedine: Otkrivamo koji sve insekti maltretiraju Zagrepčane

Pixabay (ilustracija)

Ove godine smo primijetili veliki porast poziva vezanih uz crne žohare. Do sad je toga bilo sporadično po Zagrebu i drugim gradovima, no sad su se crni žohari pojavili u četvrtima gdje ih nikad nije bilo. Godinama ih nije bilo toliko, sad baš dominiraju, rekao je za 24 sata Rene Švajger iz tvrtke koja se bavi deratizacijom, dezinsekcijom i dezinfekcijom.

Kaže da je riječ o štetnicima koje uništavaju koristeći niz metoda, od prskanja ili zaprašivanja korištenjem insekticida, suhim aerosolom, feromonskim mamcima, vlažnim aerosolom, gelom te zaprašivanjem. Crni žohar nije za čovjeka opasan u smislu uboda ili ugriza, ali jest zbog mogućnosti prenošenja zaraze.

“Žive u kanalizaciji, u vertikalama i sustavima cijevi te se ondje razmnožavaju. Hrane se ljudskom hranom, pa na toj hrani i površinama kojima se kreću mogu ostaviti bakterije poput e. coli, salmonele, tuberkuloze, kolere, tifusa i drugih bakterija i virusa koje se nalaze specifično u kanalizacijskom sustavu”, kaže dr. Dobrica Rončević, spec. epidemiologije i voditelj epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije.

Crni žohar obično živi u prljavim, toplim i vlažnim prostorima poput smetlarnika, kanalizacija i suterena. Boje se svjetlosti i aktivni su noću, a ako uđu u stan, zadržavaju se u pukotinama u podu, ispod tapeta, lajsni, pragova i dovratnika te tepiha ili iza ormara. Pospremanjem ostataka hrane i redovitim čišćenjem može se utjecati na sprečavanje pojave bolesti, a infestacija crnog žohara može se riješiti pozivom službama za dezinsekciju, objašnjava dr. Rončević.

Uz žohare, deratizacijske službe primjetile su porast poziva vezanih uz obične buhe. Riječ je o onima koje žive na mačkama i psima te hrane krvlju i obično ne napadaju čovjeka te ne prenose bolesti. Ako i ubodu, moguća je pojava alergijske reakcije.

Krajem prošle godine stanovnici većine hrvatskih gradova primijetili su najezdu smrdljivih martina. Slavonci iz godine u godinu muku muče sa sve većim brojem komaraca koji prenose niz zaraznih bolesti, a Riječani su ovih dana primijetili najezdu žutih bubamara. Zagrepčani se pak bore protiv mrežaste stjenice platane te hrastove mrežaste stjenice.

Te sve bube su dosadne, ali su za ljude neopasne jer ne prenose nikakvu zarazu. Eventualni ugriz ljudi mogu osjetiti kad stjenica, budući da se hrani staničnim sokovima lišća, iskušava je li na drvetu platane ili hrasta pa traži list kako bi ga zagrizla, pojasnio je entomolog dr. sc. Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta.

Čini se da su za povećanje broja svih ovih insekata odgovorne klimatske promjene. Osim što izrazito toplo vrijeme pogoduje njihovom razmnožavajnu, utječe i na njihovo ponašanje. Upravo zato biljne stjenice grickaju ljude, a neke od njih sišu i krv, što je inače karakteristično za “običnu stjenicu”, prenosi Večernji list.


Komentari