Iako se prije desetak godina, kada je tržište nekretnina snažno palo zbog globalne recesije, uglavnom mislio da se snažan rast kakav smo vidjeli u godinama prije toga teško može ponoviti, cijene nekretnina ponovno divljaju.
Prema analizi HGK, u drugom kvartalu ove godine cijene stambenih objekata u Hrvatskoj povećane su za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal te za čak 10,4% u odnosu na drugi kvartal prošle godine.
Nekretnine u Zagrebu porasle gotovo 15 posto na godišnjoj razini
Zanimljivo je da je u drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj na godišnjoj razini zabilježen viši rast cijena postojećih stambenih objekata (10,7%) u odnosu na nove stambene objekte (8,2%), pri čemu cijene postojećih objekata u pravilu bilježe dulji i dinamičniji rast. To upućuje na sve veću važnost lokacije u formiranju cijena nekretnina, zaključuju analitičari HGK.
Cijene stambenih nekretnina najviše su porasle u Gradu Zagrebu gdje je rast u drugom kvartalu ove godine iznosio 14,5 posto na godišnjoj razini te na Jadranu gdje su cijene porasle za 9,1 posto, dok je rast na ostalim područjima i dalje skromniji za 3,3 posto.
Više stvari utječe na rast cijena nekretnina, od povoljnijih kredita, rasta plaća, državnih poticaja, ali i vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, što mnoge usmjerava k ulaganju u nekretnine.
Čupić: Hrvati vole investirati u opipljivu imovinu
Denis Čupić iz F.O./Groupa, koji dobro poznaje hrvatsko tržište nekretnina, kaže da je za rast cijena u Zagrebu jedan od najvažnijih faktora porast tzv. dnevnog najma. Ljudi investiraju u stanove koje iznajmljuju turistima, piše Index.
“Često možemo čuti da su za rast cijena krivi državni poticaji, iako mislim da poticaji u tom balonu sudjeluju s nekakvih 10 posto i oni su sezonalni, s obzirom na to da su natječaji jednom ili dva puta godišnje pa tada dođe do rasta cijena. No najveću ulogu u rastu cijene, po mojem mišljenju, imaju očekivanja ljudi. Svatko od nas zna barem jednu osobu koja je prije par godina kupila stan, preuredila ga i bavi se dnevnim najmom. Dobar dio njih stanove je kupilo i na kredit, kao nekada dionice 2007. godine. Još i danas se kupuju stanovi koje ljudi namjeravaju kratkoročno iznajmljivati. Mislim da je to, barem što se tiče Zagreba, glavni pokretač cijena”, kaže Čupić.
Kaže i da ljudi u Hrvatskoj vole investirati u opipljivu imovinu, zbog niske razine financijske pismenosti, ali i negativnih iskustava iz prošlosti.
“Puno ljudi je u jednoj fazi u zadnjih 30 godina izgubilo novac. Ili su imali u štedno-kreditnim zadrugama, pa su propali, ili u štedionicama. U našim krajevima ljudi ne vjeruju u dionice, ne vjeruju bankama i najjednostavnije im je uložiti u nekretninu. Vole investirati u opipljivu imovinu”, kaže Ćupić.
Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (+14,0%) i Luksemburga (+11,4%), navodi se u analizi HGK.
Hrvatska na trećem mjestu u EU po rastu cijena nekretnina
No analitičari HGK smatraju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji opasnost od stvaranja nekretninskog balona, jer prosječne cijene još nisu na razinama prije globalne krize.
“U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU-a s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima. Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU-a u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava.
U narednom razdoblju očekujemo stabilizaciju cijena stambenih objekata pri postupnom uravnoteženju ponude i potražnje. Pritom nepovoljna demografska kretanja dugoročnije slabe potražnju, dok istodobno dinamiziranje stambene izgradnje (broj izdanih dozvola za stanove u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 40,5%) povećava ponudu stambenih objekata”, zaključuje se u analizi HGK.
