PRIPUZOVA KĆI NA TOP 10 LISTI! ‘Iva je školski primjer dobre pripreme obiteljskog nasljednika’

Foto: Neja Markicevic / CROPIX

Poslovni tjednik “Lider” i ove je godine na svojoj tradicionalnoj konferenciji “Žene u biznisu”, koja je održana danas u zagrebačkoj Laubi, imenovao deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Titulu najmoćnije žene ponovno je odnijela Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe.

Nova su lica na ovogodišnjoj rang-listi Iva Pripuz Špekuljuk (C.I.O.S. grupa) i Jasna Mandac (Zagrebačka banka), a povratnica je Ivana Bratanić (Koncern Agram).

Dvanaestu godinu zaredom Lider organizira međunarodni susret žena i sedamnaestu godinu objavljuje svoju godišnju rang-listu tristo najmoćnijih žena. U odabiru primjenjuju kriterij upravljačke moći, odnosno ukupnih prihoda kompanija koje vode, u čemu im pomaže partner Dun & Bradstreet.

U odabiru deset najmoćnijih uz upravljačku moć primjenjuju i neke “mekše” kriterije – zanima ih koliki je njihov utjecaj, i to ne samo u kompanijama kojima predsjedaju nego i na cjelokupno gospodarstvo i društvo.

Foto: Lider

Tko se smjestio u vrh rang-liste najmoćnijih?

1. Lada Tedeschi Fiorio, Atlantic Grupa
Titulu najmoćnije od najmoćnijih na Liderovoj rang-listi i ove je godine odnijela članica Uprave Atlantic Grupe. Tedeschi Fiorio na prvo se mjesto plasirala četvrtu godinu zaredom. Kao potpredsjednica Atlantic Grupe za Korporativnu strategiju i rast upravlja strategijama, aktivnostima spajanja i preuzimanja te razvojem novih proizvoda. Njezina upravljačka moć u godinu je dana porasla za 8,6 posto, na 770 milijuna eura, koliko je iznosio konsolidirani prošlogodišnji prihod Atlantic Grupe. To je jedna strana priče, ona koju Lider mjeri egzaktnim poslovnim prihodima za prošlu godinu. Druga je strana u ovom trenutku neupitan, iako, nažalost, ne i egzaktno mjerljiv, utjecaj Tedeschi Fiorio na rast inflacije u Hrvatskoj. “Usuđujemo se tvrditi da bi inflacija u ovoj godini bila i veća da Uprava i vlasnici Atlantic Grupe nisu donosili poslovne odluke nauštrb vlastite profitabilnosti. Ovogodišnja znatna poskupljenja sirovina, pakirnog materijala, energenata i usluga Atlantic nije u cijelosti prevaljivao na rast svojih maloprodajnih cijena, pa je tako i pomalo stopirao povećavanje cijena svojih konkurenata, nego je svjesno i namjerno žrtvovao trećinu svoje dobiti”, kažu iz Lidera.

2. Martina Dalić, Podravka
Dalić je istaknuto lice domaće poslovne scene i prva je žena na čelu Uprave Podravke u 75-godišnjoj povijesti te kompanije čija se veličina “bildala” ponajviše s pomoću Vegete, također izuma jedne žene, profesorice Zlate Bartl. Moć Martine Dalić, koja je drugu godinu zaredom na drugome mjestu među deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, ne proizlazi samo iz toga što je konsolidirani lanjski prihod Grupe Podravka iznosio 621 milijun eura, što je bilo 3,3 posto više nego godinu prije i što je pritom ostvarena rekordno visoka dobit od 245 milijuna kuna, već i iz toga što je Podravka najveća i najvažnija kompanija sjeverne Hrvatske o kojoj ovisi mnogo kooperanata i drugih dobavljača; o gotovo 4500 zaposlenika u Koprivnici, Rovinju i Zagrebu da se i ne govori.

3. Jasenka Joukhadar, Medical Intertrade
Jasenka Joukhadar na Liderovu rang-listu deset najmoćnijih prvi je put dospjela prošle godine iako je to bilo posljednje što je htjela da joj se dogodi u životu. No dogodilo se. Ostala je udovica i jedina vlasnica poslovnoga carstva koje je trideset godina gradila sa suprugom Mohamedom Radwanom Joukhadarom: jedne od najvećih veledrogerija u Hrvatskoj Medical Intertradea, lanca ljekarni Joukhadar te proizvodne tvrtke Yasenka. Hrabro je preuzela glavnu upravljačku poziciju i nastavila dalje. U idućih godinu dana svoju je upravljačku moć povećala za pet posto, na 330 milijuna eura. Medical Intertrade tako je ujedno neslužbeni nositelj titule “najveće tvrtke u vlasništvu žene u Hrvatskoj”.

4. Anita Letica, Philip Morris Zagreb
Predsjednica Uprave Philipa Morrisa Zagreb napravila je novi korak unaprijed na rang-listi najmoćnijih. Na Liderovoj je listi neprekidno već osmu godinu zaredom, točno onoliko koliko je prošlo otkad je postala predsjednica Uprave Philipa Morrisa Zagreb, podružnice jedne od najvećih svjetskih duhanskih kompanija. Zadužena je za hrvatsko i slovensko tržište. Pod njezinom upravljačkom palicom kompanija bilježi vrtoglav rast. Vodstvo kompanije preuzela je u trenutku kad su prihodi bili ispod 300 milijuna eura, a onda su se do kraja prošle godine popeli na više od 470 milijuna eura. Kontinuitet rasta njezine upravljačke moći nisu uspjeli zaustaviti ni pandemija, ni potres, ni rat u Ukrajini, ni inflacija.

5. Iva Pripuz Špekuljuk, C.I.O.S. grupa
Iva je školski primjer dobre pripreme obiteljskog nasljednika, odnosno nasljednice, za preuzimanje glavne upravljačke pozicije u kompaniji u trenutku kad osnivač odluči otići u mirovinu. Diplomirana je ekonomistica, a u raznim tvrtkama C.I.O.S. grupe radi od svoje dvadeset četvrte godine. U većini članica Grupe bila je ili članica uprave ili njihovih nadzornih odbora. Na čelo C.I.O.S.-a došla je prije dvije godine, a na Liderovu rang-listu deset najmoćnijih žena hrvatskog biznisa plasirala se ove godine prvi put, i to zahvaljujući tomu što joj je upravljačka moć lani snažno skočila na krilima globalnog rasta potražnje za sekundarnim sirovinama, na 375,5 milijuna eura.

6. Liana Keserić, Raiffeisenbank Austria
Predsjednica Uprave Raiffeisenbanka Austria u prošloj je godini svojim upravljanjem četvrtom po veličini bankom u Hrvatskoj svoju upravljačku moć povećala na 281,5 milijun eura. Tako je ujedno bankine poslovne rezultate uspješno vratila na razine koje je ostvarivala prije pandemijske 2020. U RBA-u je više od dvadeset godina. Prije nego što je početkom 2020. imenovana predsjednicom Uprave, procesima i projektima. Treću je godinu na rang-listi deset najmoćnbila je članica Uprave odgovorna za operativno poslovanje, IT i organizaciju te upravljanje ijih. Jedina je žena na prvoj upravljačkoj poziciji u nekoj od deset najvećih banaka u Hrvatskoj.

7. Daliborka Kranjčić, KTC
Gledajući po gospodarskim djelatnostima, najviše je žena u Hrvatskoj zaposleno u djelatnosti trgovine na malo. Nasuprot tomu njihovi su poslodavci većinom muškarci. Najveća kompanija u trgovini na malo u Hrvatskoj kojoj je na čelu žena jest križevački KTC, čije poslovanje vodi Daliborka Kranjčić. Na našoj je rang-listi treću godinu zaredom. Prvi je put na nju dospjela 2020., nakon što joj je povjerena pozicija predsjednice Uprave tvrtke u kojoj je prije toga provela je 26 godina, od kojih je trinaest godina bila članica Upravnog odbora i glavna izvršna direktorica. Njezina je upravljačka moć, prema tvrtkinim prihodima za prošlu godinu, 226 milijuna eura.

8. Nataša Rapaić, Hrvatski Telekom
Nataša Rapaić jedno je od zaštitnih lica Hrvatskoga Telekoma, kamo je došla 2003., nakon što je gradila karijeru u Španjolskoj kao financijska analitičarka u ekonomskom uredu Veleposlanstva Španjolske i investicijskom odjelu banke Grupo Caixa Galicia, kao konzultantica u madridskom Europraxis Consultingu te angažmanom na raznim projektima u marketingu Telefónice Móviles. U HT-u je promijenila nekoliko upravljačkih pozicija te je u deset godina napredovala do članice Uprave. Članica je Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike Hrvatskoga Telekoma. Na Liderovoj rang-listi i ove je godine na osmome mjestu, no treba reći da joj se u ovih godinu dana upravljačka moć znatno povećala, na više od milijardu eura.

9. Jasna Mandac, Zagrebačka banka
Jasna Mandac još je jedna debitantica na ovogodišnjoj rang-listi. Od prošle godine napredovala je do položaja članice Uprave Zagrebačke banke, u kojoj karijeru gradi još od 1997. Nakon nekoliko specijalističkih i vodećih pozicija postaje direktorica Financija, a zatim i direktorica Strategije, planiranja, proračuna i kontrolinga. Radila je i kao direktorica Upravljanja aktivom i pasivom, a nakon toga i kao direktorica Tržišnih likvidnosti i operativnih rizika, integracije rizika i interne validacije. Bila je i članica Uprave zadužena za financije u UniCredit Bulbanku, najvećoj banci u Bugarskoj. Njezina upravljačka moć iznosi 765,6 milijuna eura.

10. Ivana Bratanić, Koncern Agram
Nakon godine stanke Bratanić se vratila među najmoćnije žene hrvatskog biznisa. Na rang-listi bila je nekoliko godina kao predsjednica Uprave Euroherca, a ove je godine na nju uvrštena s nove pozicije. One članice Koncerna Agram (i one koje to nisu) koje su pokrenule poslovanje u zemljama Europske unije ili su osnovale nove tvrtke u članicama Unije potkraj 2021. inicirale su osnivanje Agram European Economic Interest Groupinga (Europska gospodarska interesna udruga). Agram EEIG ima četrnaest članica koje posluju u Hrvatskoj, Austriji i Italiji, a Agramova društva djeluju i na području BiH. Upravljačka je moć Grupe u kojoj je Bratanić potpredsjednica 742 milijuna eura, što je u odnosu na 2020. povećanje od 13 posto.

Znatni skok upravljačke moći

Upravljačka moć tristo žena zaposlenih na čelnim položajima u 167 kompanija u Hrvatskoj ove je godine iznosila 47,4 milijarde eura, što je povećanje od nevjerojatnih 50 posto (za 15,8 milijardi eura) i rekord otkako postoji „Liderova“ rang-lista. No razloga za ovakav skok ima više, nisu svi isključivo posljedica boljih poslovnih rezultata.

Naime, lani se upravljačka moć računala prema prihodima iz pandemijske 2020., kad je zub pandemije nagrizao i ukupno gospodarstvo i upravljačku moć žena, a ovogodišnja rang-lista usredotočena je na prihode iz u mnogočemu bolje 2021.

Osim toga, ove godine, za razliku od lani, imamo više konsolidiranih rezultata, primjerice u Enna grupi, Koncernu Agram i C.I.O.S-u. Također, ove smo godine na rang-listu prvi put uvrstili menadžerice zaposlene u javnom sektoru i državnim institucijama – čija je upravljačka moć, koju do sada nismo uvrštavali na listu, oko 400 milijuna eura.

Bez njih, prema dosadašnjoj praksi, upravljačka moć bila bi manja za oko 200 milijuna eura. Kad sve to zbrojimo, dolazimo do razlike od otprilike šest milijardi eura, pa bi procjena stvarnog rasta upravljačke moći bila zapravo 30-ak posto, odnosno na razini 2018., kad je upravljačka moć tristo najmoćnijih prema rezultatima poslovanja iz 2017. bila 41,5 milijardi eura. Pridodamo li tomu inflaciju, s grubom procjenom od pet posto, koja je dodatno „napumpala“ upravljačku moć, dolazimo do realnog rasta od 25 posto, što je i dalje odličan rezultat ako uzmemo u obzir da je lani upravljačka moć žena pala za 6,5 posto u odnosu na 2020., kad su se zbrajali rezultati iz 2019.

Komentari