Izmjenama Zakona o blagdanima došlo je do promjena u popisu i datumu blagdana, ali ne i povećanju broja neradnih dana.
Približavanje nove, 2020. godine prigoda je da se hrvatski građani, u ozračju ovogodišnjih blagdana, pozabave i omiljenom razbibrigom – kako spojiti što više radnih dana oko blagdana i učiniti od njih neradne. Ovogodišnjim izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima došlo je do promjena u popisu i datumu blagdana, ali ne i povećanju broja neradnih dana.
Njih je, naime, i dalje – 13, ali sljedeće godine državni praznici i blagdani baš ne padaju onako kako je to najdraže onima koji najviše uživaju u spajanju neradnih dana. Dosta ih je u dane vikenda, a i ostali slabo “gađaju” utorak i četvrtak, koji su “najzgodniji” blagdanski dani, s kojima je onda lako povezati (ne)radni ponedjeljak ili petak. Umjesto 11 blagdanskih dana koji su ove godine bili neradni (iako nisu padali u subotu ili nedjelju), 2020. nosi samo devet takvih dana, piše Glas Slavonije.
Sve počinje Novom godinom, 1. siječnja, koja pada u srijedu, što sretnim pojedincima možda i može proći kao spojena neradna kombinacija s vikendom, ali ovo ipak nisu devedesete i velika većina danu u samoj sredini tjedna ipak neće moći pridružiti i dva okolna kao neradna. Oni koji u tome ipak uspiju jesu “na konju”. Naime, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja su 6. siječnja, što je ponedjeljak, pa im se tu onda otvaraju neslućene mogućnost koje bi mogle rezultirati s čak šest neradnih dana u komadu, a sve na račun samo dva blagdanska.
Što se tiče Uskrsa i Uskrsnog ponedjeljka, oni se pomiču tjedan dana unaprijed u odnosu prema 2019. (na 12. i 13. travnja), no tu logički nema nikakvih promjena kada govorimo o danima u tjednu na koje padaju. Praznik rada, 1. svibnja, ove je godine pao u srijedu i naizgled je sljedeće trebao doći na “odličan” četvrtak, no kako je riječ o prijestupnoj godini, koja ima 366 dana, svi se datumi pomiču za dva dana, a ne za jedan kao inače. Tako on ovaj put pada u petak, a još je gori slučaj s Danom državnosti (30. svibnja) koji je u subotu. Dok je Dan državnosti bio 25. lipnja, uvijek se nešto dalo iskombinirati s Danom antifašističke borbe (22. lipnja), no to je sada prošlost. A i 22. lipnja je “samo” ponedjeljak, što znači jedan neradni dan, iako se lijepo nadovezuje na vikend.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja pak pada u srijedu, a blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) u subotu, pa ni tu neće biti spajanja, nakon čega slijedi zatišje s blagdanima sve do studenoga. Ali i Svi sveti (1. studenoga) jesu za vikend, u nedjelju, a novi praznik Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na Dan žrtve Vukovara i Škabrnje (18. studenoga) u srijedu.
I završni božićni blagdani, 25. i 26. prosinca, ne pružaju mogućnosti za spajanje jer je 2020. Božić u petak te posljedično Sv. Stjepan u subotu. No treba se samo malo strpjeti jer već će sljedeća, 2021. godina nuditi različite zanimljive pogodnosti u tom smislu, piše Poslovni Dnevnik.
