Prošlo je više od pola godine od uvođenja novog modela sakupljanja komunalnog otpada u Zagrebu, uvedene su posebne vrećice za tu svrhu, a građani su prihvatili sve te nove mjere kako bi svoj grad učinili čišćim i ljepšim za život.
Koliko je briga o okolišu u fokusu zagrebačke gradske vlasti, govore i ostali potezi koje su poduzeli – nove biciklističke staze i pješačke zone, ali i projekti koji su u planu i čija se realizacija očekuje u idućem razdoblju. O svim zelenim aktivnostima koje je Grad Zagreb ostvario, kao i o onima koje čekaju svoj red, razgovarali smo sa zamjenikom gradonačelnika, Lukom Korlaetom.
Kako se u Gradu Zagrebu brinete o zaštiti okoliša?
Ova gradska uprava potekla je iz “zelenih” pokreta i u svojim programskim polazištima brigu o zaštiti okoliša stavlja visoko na listu prioriteta. Zagreb je velik i kompleksan grad sa svim ekološkim problemima kakvi se u takvom gradu mogu naći: zbrinjavanje otpada, emisije stakleničkih plinova, smog, buka, svjetlosno onečišćenje itd. Svim tim aspektima bavimo se sustavno i posvećeno, ali promjena nabolje bit će vidljiva s vremenom.
U listopadu 2022. započela je primjena odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Zagreba, što je korak bliže cilju uspostave cjelovitog sustava održivog gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu. Također, započet je i proces distribucije vrećica za prikupljanje miješanog komunalnog otpada.
Vodimo računa o sustavnom i sveobuhvatnom identificiranju potreba svakog pojedinog dijela infrastrukture koji utječe na energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova i ostalih štetnih spojeva s ciljem uštede energije, povećanja kvalitete zraka i udobnosti življenja.
Urbanističko planiranje, tj. prostorno-planski procesi Grada Zagreba (PPGZ, GUP, UPU-i itd.), vrlo su važna legislativna poluga Grada koje treba iskoristiti na način da se energetiko-klimatske politike “ugrade” u prostorno-planske dokumente s ciljem poticanja procesa zelene tranzicije. Ovo je doista važno naglasiti jer prostorno-planski procesi su dio legislativnog okvira u kojemu gradovi i županije imaju najveću moć izravnog odlučivanja i definiranja politika.
Izradom i provedbom Strategije zelene urbane obnove, Grad Zagreb stavlja naglasak na unapređenje planiranja otvorenih prostora u cilju unapređenja kompozicije urbane matrice, jačanja otpornosti grada na klimatske promjene, jačanja društvene uloge otvorenih prostora, povećanja energetske učinkovitosti, povećanja bioraznolikosti i sveukupno na poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Izrada strategija, kao i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije s njima predstavlja osnovni preduvjet za prijavu projekata i povlačenje sredstava iz Programa konkurentnost i kohezije 2021. – 2027. u idućem razdoblju, a u sklopu kojih će se financirati projekti uređenja i izgradnje zelene infrastrukture, kao što su perivoji, centralni parkovi, šume u urbanom području, obale jezera i vodotoka, preobrazba postojeće nefunkcionalne zelene/plave površine u zelenu infrastrukturu, zelena biciklistička infrastruktura, drvoredi, urbana mreža, senzorni vrtovi, kišni vrtovi, urbani vrtovi na terenu ili na zgradi, zelene parkirališne površine, zeleni krov, zelena fasada, uređenje okoliša zgrade i dr.
Koji je najveći ekološki problem u Zagrebu?
Izdvojio bih nedovoljno razvijen sustav javnog gradskog prijevoza i prekomjerno oslanjanje na osobne automobile. U Zagrebu je krajem 2021. godine registrirano gotovo 430 tisuća vozila, od toga 300 tisuća u privatnom vlasništvu. Ako se uzme u obzir da je u RH prosječna starost vozila 14,5 godina, jasno je da je promet jedan od najvećih negativnih faktora u kontekstu zaštite zraka u Zagrebu.
Vjerujem da je korištenje osobnih vozila prije svega stvar navike, koja nam možda živote čini komotn(ij)ima, ali isto tako stvara enormne gužve i time gubitak vremena, znatne emisije CO2 i buku. Poradit ćemo na alternativi: razvoju sustava javnog prijevoza, biciklističkih staza i pješačkih zona, kao i integraciji s brzom gradskom željeznicom. Svjestan sam da je pred nama dug put, ali po svim ovim osnovama već smo napravili značajne pomake, prije svega nabavom niskopodnih autobusa i planiranim proširenjem tramvajskih pruga duž Sarajevske i Heinzelove ulice.
Imate li plan kako vlakove staviti u službu grada kao jedan od najodrživijih načina prijevoza putnika?
Postigli smo dogovor s Ministarstvom prometa i Hrvatskim željeznicama da se izgradi spoj Zračne luke Zagreb s prugom Zagreb – Sisak, kako bi se zračna luka vlakom povezala s gradom. Ujedno, na trasi ove pruge izgradit će se i nekoliko novih željezničkih stanica: u Trnskom, uz terminal na Savskom mostu i na sjevernom dijelu Savske ceste. Osim toga, radi se i na novoj stanici uz kampus Borongaj kao prvoj instanciji razvoja ovog dijela grada. Uz to, razgovaramo i o izgradnji željezničke obilaznice, kako bi se teretni željeznički promet izmjestio iz gradskog središta, a time i pospješio, odnosno ubrzao putnički promet. Velika nam je želja denivelirati, tj. podići na stupove prugu duž Branimirove ulice, ne bismo li omogućili povezivanje gradskog tkiva sjeverno i južno od pruge, što je pak preduvjet za razvoj zone Gredelj, najvrednijeg prostornog resursa grada na kojem bi se u budućnosti trebao dogoditi vibrantni miks društvenih, stambenih i poslovnih sadržaja.
Kako Zagreb stoji s biciklističkim stazama, planira li se uvođenje novih ili obnova postojećih?
Na području grada Zagreba 2022. godinu završili smo s gotovo 270 kilometara biciklističkih površina (185 kilometara pješačko-biciklističkih staza, 9 kilometara biciklističkih traka, 23 kilometra cesta za miješani promet i 50 kilometara biciklističkih putova koji ne uključuju one na Medvednici) te s 1544 komada stalaka za bicikle na javnim površinama, od čega je 508 stalaka postavljeno samo u 2022. godini. Svjesni smo koliko je biciklistička infrastruktura važna pa istodobno radimo na implementaciji novih staza poput Greenwaya i Istočne magistrale, čije će pilot-dionice biti završene do kraja ove godine, ali se paralelno obnavljaju i rekonstruiraju postojeće staze na području cijeloga grada. Obnovljen je pješačko-biciklistički most preko Save koji je ujedno i poveznica na V. fazu Greenwaya kojom ćemo dobiti novih 1660 metara biciklističke staze do kraja godine. Uređen je biciklistički promet u Deželićevoj koji je uključivao i obnovu nogostupa te promjenu regulacije za motorni promet. Pri završetku je obnova nogostupa na sjevernoj strani Zagrebačke avenije od Savske do Nehajske, koja uključuje i biciklističku traku.
‘BRŽA I LAKŠA VOŽNJA’ Zagreb dobio još jednu dionicu biciklističke staze, evo što je još u najavi
Važno je reći da vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora kroz svoje planove i programe financiraju sanacije nogostupa na kojima je uspostavljena ili će tek biti uspostavljena biciklistička infrastruktura, a kako bi se dodatno stvorili preduvjeti za daljnji razvoj mobilnosti. Osim razvoja biciklističke infrastrukture, nužno je podizanje svijesti građana o pozitivnim učincima koje vožnja bicikla ima na zdravlje ljudi, ali i na činjenicu da je korištenje bicikla energetski, ekološki i financijski prihvatljiviji oblik prijevoza. Dugoročni ciljevi su izgradnja kompletne biciklističke infrastrukture na području grada Zagreba kako bi se vozačima bicikala omogućilo što kvalitetnije i sigurnije kretanje. Grad Zagreb svake godine bilježi rast biciklističkog prometa te je prošle godine zabilježeno gotovo 40.000 više prolazaka biciklom pokraj Bike totema u Ulici grada Vukovara nego prijašnjih godina. Radna skupina Zagreb Cycle Unit kojoj sam voditelj vrlo aktivno djeluje kroz gradske urede i koordinira aktivnosti vezane uz biciklistički promet i mikromobilnost. Moramo se pohvaliti i činjenicom da nas je Europska komisija – u sklopu manifestacije Europski tjedan mobilnosti – uvrstila među tri europska grada (uz Sofiju i Bragu) koji su napravili najveći relativni pomak u smislu održive mobilnosti.
Planirate li nove pješačke zone u gradu?
Pješačke zone su nam programski vrlo važne. Namjeravamo zatvoriti za kolni promet istočni dio Masarykove ulice (od Tesline do Gundulićeve), kao i dio Preradovićeve sjeverno od Berislavićeve, kao što smo isprobali prošle godine tijekom Europskog tjedna mobilnosti. Tom prilikom ovaj dio grada dobio je sasvim novi karakter, a bez dramatične promjene kolnih tokova. Uvođenje novog dijela pješačke zone povlači za sobom novu prometnu regulaciju ostatka mreže, za što je naručena i izrađena studija Prometnog fakulteta, ishođena suglasnost Policijske uprave zagrebačke, kao i Vijeća gradske četvrti Donji Grad. U prvim mjesecima uvođenja novog dijela pješačke zone uređenje će biti s privremenim elementima/mobilijarom kao što smo to učinili i za vrijeme Tjedna mobilnosti. Istodobno ćemo pokrenuti javni urbanističko-arhitektonski natječaj za trajno preuređenje, po uzoru na najbolje europske i svjetske prakse. Osim proširenja pješačkog dijela na istočni dio Masarykove ulice, u planu je i pretvaranje dijela Martićeve ulice u pješačku zonu, a u pripremi je i natječaj za trajno preuređenje Stare Vlaške koja je već pretvorena u pješačku zonu. U planu je i gradnja podzemne garaže ispod srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici, na čijem će krovu biti školska igrališta. Grad je naručio prometnu studiju koja će odrediti broj parkirnih mjesta u garaži jer je ideja da se parkirna mjesta u Klaićevoj ulici oslobode, odnosno premjeste u garažu.
Svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom problemi su o kojima se sve više govori. Planirate li u Zagrebu poduzimati nešto i u tom pogledu?
Analizom potencijala i potreba koja se izradila u sklopu Akcijskog plana rekonstrukcije sustava javne rasvjete, definiran je optimalan obuhvat rekonstrukcije, kao i model nabave uzimajući u obzir stanje zaduženosti grada. Pripremljena je cjelokupna projektna dokumentacija za rekonstrukciju i obnovu 40 % ukupnog obuhvata sustava javne rasvjete (oko 47.000 svjetiljki). Grad je trenutno u fazi finalizacije projekta jer se potencijalno otvorila mogućnost i šireg obuhvata projekta. Dovršen je projekt “Mjerenja i analiza podataka za pripremu strateške karte buke Grada Zagreba, 4. krug izvještavanja”, u sklopu kojeg su provedena mjerenja razina buke i brojenja cestovnog, odnosno tramvajskog prometa na 20 lokacija u gradu te analizirani podaci u svrhu izrade strateške karte buke.
Dovršen je postupak javne nabave i započeta je izrada Strateške karte buke Grada Zagreba za 4. krug izvještavanja. Na temelju prikupljenih podataka definiran je obuhvat izrade akustičkog modela za cestovni, željeznički i tramvajski promet te za industrijske pogone i postrojenja.
Kako ste zadovoljni sustavom odlaganja otpada koji je na snagu stupio 1. listopada 2022. godine?
Prošlo je šest mjeseci od uvođenja novog modela naplate odvoza otpada i rezultati pokazuju znatne napretke. Kada pogledamo brojeve za masu miješanog komunalnog otpada za veljaču ove godine, vidimo da je ona manja za otprilike 33 % u odnosu na masu sakupljenog miješanog komunalnog otpada u rujnu 2022. godine kada smo krenuli s novim modelom. To znači da se u šest mjeseci provođenja novog modela masa miješanog komunalnog otpada uspjela smanjiti za čak jednu trećinu. Ni jedan grad u Hrvatskoj, koliko nam je poznato, u tako kratkom roku nije uspio smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada koja se odlaže i uopće smanjiti nastanak tog otpada, odnosno do te mjere povećati odvajanje otpada u kućanstvima.
Kad je riječ o odvajanju i odvozu mase plastike, ako gledamo podatke za veljaču 2023. godine i usporedimo ih s podacima iz veljače 2022. godine, vidimo da je sakupljeno 60 % više mase plastičnog otpada. Rezultati za odvajanje biootpada i papira također pokazuju povećanje, pa je tako u veljači 2023. godine u odnosu na rujan 2022. godine 9 % više odvojenog papira. Važno je istaknuti da se papir i prije uvođenja novog modela dosta odvajao, međutim, i tu smo ostvarili napredak u njegovu odvajanju u kućanstvima.
Prema trenutnim statistikama, možemo reći da je velika većina građana prihvatila novi model sakupljanja otpada pa tako njih otprilike 80 % redovno odlaže komunalni otpad u službenim plavim ZG vrećicama kojih je u prvih šest mjeseci provođenja modela prodano 16 milijuna. Nakon vremena uhodavanja i upozorenja započeli smo i s kažnjavanjem. Ako građani ne odlože komunalni otpad u službene vrećice, uključujući i nepropisno odlaganje otpada na javnim površinama, dobivaju kaznu. Dosad je izdano oko 1300 kazni, što od komunalnih redara, što od radnika Čistoće. Broj odvoza trenutno je na 16 mjesečno prosječno po kućanstvu za sve frakcije otpada. Prema tim brojevima, grad Zagreb ima najviše odvoza u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, osim Splita.
Kad je riječ o postavljanju boksova, njih je trenutno pedesetak, a broj se povećava iz dana u dan i to je nešto na čemu ćemo raditi posebice zbog građana koji tako mogu lakše kontrolirati svoje spremnike i spriječiti komunalne prekršaje. Treba naglasiti i da je oko 50 % spremnika uklonjeno s javnih površina, u centru grada gotovo svi, zbog čega su ulice ponovno prodisale i postale prohodne. Postavljaju se i dodatna dva testna podzemna spremnika, a po završetku natječaja za nove spremnike krenut će i postavljanje još oko 150 spremnika u centru grada.
Smetlište Jakuševac vječno je pitanje grada Zagreba. Ima li kakvih novosti u vezi s njegovim zatvaranjem?
Da bi se Jakuševac zatvorio, preduvjet je sveobuhvatna reforma sustava zbrinjavanja otpada, koju smo pokrenuli. Primjenom nove gradske odluke značajno je povećano razdvajanje reciklanata i biootpada, čime se količina miješanog komunalnog otpada smanjila za trećinu.
Taj trend je jako važan jer se time jakuševački deponij mnogo sporije puni. Naravno da se bavimo i dodatnim elementima sustava kao što su sortirnica i kompostana, ali i neki drugi, u skladu s direktivama EU-a. Time stvaramo preduvjete za zatvaranje Jakuševca koje će se dogoditi kada ovi nužni elementi sustava budu postavljeni.
Kako se Grad Zagreb brine o zaštiti svojeg vodnog i šumskog bogatstva?
Šume i šumska zemljišta čine oko 31 % ukupne površine grada. Prema najnovijim podacima, na području grada ukupno je 20.318 ha šuma i šumskog zemljišta. Održivo gospodarenje i korištenje šuma i šumskog zemljišta provodi se na temelju šumskogospodarskih planova. Osnovni dokument je Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske – planski dokument koji se izrađuje za cijelo šumskogospodarsko područje za razdoblje od 10 godina. Trenutno je na snazi Osnova područja za razdoblje od 1. 1. 2016. do 31. 12. 2025. godine. Na razini gospodarskih jedinica donose se šumskogospodarski planovi koji se izrađuju na temelju zakona i pravilnika.
Šume Grada su pretežno uređene, odnosno za njih su izrađeni šumskogospodarski planovi. Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba propisano je da se gradske park-šume štite mjerama zaštite, održavanja i njegovanja te je time Grad Zagreb utvrdio obvezu intenzivnijeg održavanja i njege gradskih park-šuma. Gradske park-šume centra zaštićene su i kao kulturno dobro jer su dio povijesne urbane cjeline grada Zagreba, utječu na sliku prostora i ambijentalnu kvalitetu. Na temelju Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Park-šume Grada Zagreba donosi se Plan održavanja park-šuma Grada Zagreba za svaku godinu koji izrađuju Hrvatske šume d.o.o. u suradnji s Gradom Zagrebom, kojim se definira njega i obnova šuma i šumskog zemljišta te održavanje parkovne infrastrukture. U Planu zaštite okoliša Grada Zagreba za razdoblje 2023. – 2026. planirano je ukupno 10 specifičnih mjera vezano za zaštitu šuma.
‘SRAMOTA ŠTO LJUDI RADE’ Žena se vratila s Medvednice i nije mogla doći k sebi: Ovo je nečuveno!
Plan za 2023. godinu sadržava radove na njezi i obnovi šuma i šumskih površina, hortikulturnom uređenju parkova i parkovne infrastrukture, čišćenju otpada, rigola i procjednica, orezivanju stabala i zamjenskoj sadnji drvorednih (alejnih) sadnica, održavanju dječjih igrališta i parkovne opreme. U 2023. godini planiraju se pojačani uzgojni radovi u Park-šumi Grad mladih zbog promjene u vlasničkoj strukturi koja započinje u 2024. godini, te u Park-šumi Kraljevec. Planirano popunjavanje školovanim sadnicama autohtonih vrsta drveća bit će posebno izraženo u Park-šumi Tuškanac (više od 1000 komada). Područje grada obiluje površinskim vodama, ponajprije tekućicama. Osim tekućica, na području grada nalazi se 141 stajaća voda površine 264,5 ha. Na području grada Zagreba proglašena su i zaštićena područja posebne zaštite voda, na kojima je, radi zaštite voda i vodnog okoliša, potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.
Područja unutar ekološke mreže Natura 2000, a koja obuhvaćaju i područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja vode bitan element njihove zaštite izdvojeni su u suradnji s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu i samo ta područja su evidentirana u Registru zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda. Zagrebački vodoopskrbni sustav pokriva područje od oko 800 km2 s oko 2746 km cjevovoda, 35 spremnika zapremine oko 123.000 m3 te 89.668 priključaka. U Planu zaštite okoliša Grada Zagreba za razdoblje 2023. – 2026. planirano je ukupno 27 specifičnih mjera vezano za zaštitu voda.
Kontrolu kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu grada od 1961. godine provodi Služba kontrole kvalitete vode kao interni laboratorij Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., a službenu kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju provodi ovlašteni laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na zbirnim hidrantima svih vodocrpilišta, vodospremama i u razvodnoj mreži grada. Prikaz svih rezultata monitoringa vode za ljudsku potrošnju dostupan je za javnost na web GIS aplikaciji “Ekološka karta Grada Zagreba”, te je planiran i prikaz rezultata svih vrsta rekreacijskih voda (bazeni i kupališta) u nadolazećem razdoblju.
Jesu li u Zagrebu mogući zeleni krovovi i kako stanare zgrada potaknuti da zazelene svoje krovove i tako pridonesu ljepoti i održivosti samoga grada?
Svakako da su u Zagrebu mogući zeleni krovovi, tamo gdje oblik zgrade to omogućuje. Građane se može potaknuti edukacijom i kampanjama, kao i raznim subvencijama. U skoroj budućnosti namjeravamo i sami ozelenjivati krovove i zabatne zidove na zgradama u gradskom vlasništvu. Svako ozelenjivanje značajno smanjuje zagrijavanje u gradovima. Postoje i druga ekološka rješenja poput prirodnih upojnih površina kakve predlažu pejzažni arhitekti, a koje – osim osnovne funkcije apsorpcije oborina pri velikim kišama i rasterećenja sustava odvodnje – znatno pridonose ljepoti gradova. Kao arhitekt, na zgradama koje sam projektirao uvijek sam primjenjivao zelene krovove, kao i krovove koji se aktivno koriste, čime sam nastojao oživiti ideal koji je polovicom 20. stoljeća promicao veliki švicarski arhitekt Le Corbusier. Krovovi su, naime, ogromni prostorni potencijal i doista je šteta ne iskoristiti ih.
Postoji li u budućnosti neko ekološko rješenje za koje biste, po uzoru na neke svjetske gradove, voljeli da zaživi u Zagrebu?
Volio bih u Zagrebu vidjeti rješenja poput projekta Cool streets koja primjenjuje Beč – nešto poput pop-up urbanih šuma s prskalicama za osvježenje koje pregrijane gradske ulice začas pretvaraju u ugodne i osvježavajuće prostore. Pokušat ćemo nešto slično primijeniti u Masarykovoj ulici, koju uskoro zatvaramo za kolni promet.
