Možda i najprepoznatljiviji zagrebački kvart upravo je Dubrava. Ova gradska četvrt smjestila se na istočnoj granici grada, zapadno od Sesveta. Danas je njen južni dio jako gusto naseljen, a stanovnika ima i Gornja Dubrava, koja se nalazi na donjim obroncima Medvednice. Upravo zbog te šume, Dubrava je dobila ime.
NAJPOPULARNIJA ULICA U ZAGREBU! Znate li po čemu je Ilica dobila ime?
Područje je nekoć bilo obraslo hrastovom šumom. Stari naziv za hrast je dub, pa je tako skovano ime ovog kvarta koji je danas treći najveći zagrebački po broju stanovnika, nakon Trešnjevke i Novog Zagreba.
Naziv Dubrava službeni je od 1949., a dotad se naselje zvalo Dubravnik. O tome svjedoči i oglas za tamošnja zemljišta izviješen u centru grada 1938. “Gradilišta za gotovo i na otplatu u naselju Dubrovnik kraj Zagreba”, što je pisalo na pročelju zgrade na središnjem trgu. Doduše, sa zatipkom, jer umjesto slova a napisano je o.
Ovo se područje intenzivnije naseljavati počelo 30-ih godina 20. stoljeća, nakon poznate Janekovićeve parcelacije malo više od 200 jutara zemljišta između današnje Ulice Dubrava, Avenije Gojka Šuška, Oporovečke i Grižanske ulice.
O toj su se prilici raspisali i mediji, koji su nastajanje novog naselja Dubravnik opisali ovako. “Predstoje svi uvjeti da Dubravnik kraj Zagreba postane najljepše, najpravilnije i najzdravije naselje naše periferije, odnosno novoga grada, čija budućnost leži na istoku”, objavio je 1935. list Večer, pod naslovom “Iza Maksimira nastat će najljepša četvrt Zagreba”.
No, ovo novo naselje gradilo se jako sporo. Polovicom tridesetih tamo nije bilo komunalne infrastrukture. Neznatni dio Dubrave tek 1935. dobio je električnu rasvjetu. Izgradnjom tramvajske pruge od Maksimira do Dubrave 1942. počinje rast krajnjeg istoka grada. Niče Studentski grad, a istovremeno se gradi sve više obiteljskih kućica. Tako su 50-e godine obilježile urbanistički rast i razvoj Dubrave.
