U samom srcu Zagreba smjestio se jedan od najljepših parkova. Trg Nikole Šubića Zrinskog, popularniji pod nazivom Zrinjevac, jedno je od omiljenih mjesta kako za Zagrepčane, tako i za turiste.
Dio je tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, urbanističke cjeline koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova i Botanički vrt. Sam Trg Nikole Šubića Zrinskog prostire se na površini od 12.540 m2.
Cvjetna raskoš u proljeće, utočište prirodnog hlada i svježine u ljeto, šetnja uz jesensku idilu i miris kestena ili pak čarolija Adventa, teško je odlučiti se u koje doba godine Zrinjevac nudi najviše od svoje raskoši.
Oaza mira usred gradske vreve
Brojni se građani mogu prisjetiti nekog događaja koji ih veže za ovaj predivni park. Bilo da se radi o prvim koracima, druženju s ekipom, nekima možda mjesto prvog poljupca, ali svakako brojnih kulturnih događanja koja se ondje održavaju tijekom godine.
Baš na današnji dan, 14. lipnja 1873. svečano je otvoren park. Svoje je ime dobio 1866., a prije toga se zvao Novi trg. Zanimljivo, na mjestu današnjeg parka prije se održavao stočni sajam. Idejni projekt koji je blatnu površinu trebao pretvoriti u zelenu oazu, napravio je 1870. godine Rupert Melkus, koji se smatra prvim modernim zagrebačkim urbanistom.
Paviljon je i danas poprište događanja
Čitav je park okružen alejom platana, a u samom središtu nalazi se glazbeni paviljon u kojemu se i danas održavaju koncerti i priredbe. Paviljon je u park došao nešto kasnije, 1891. godine, a sagradio ga je Eduard Prister o svom trošku, dok ga je projektirao veliki zagrebački arhitekt Hermann Bollé.
Sjeverni dio parka krasi meteorološki stup kojeg je gradu poklonio dr. Adolf Holzer, vojni liječnik i amater meteorolog, davne 1884., a on Zagrepčanima i posjetiteljima još uvijek pokazuje vlagu, pritisak i temperaturu zraka. No, mjerni instrumenti više nisu u skladu s propisima Svjetske meteorološke organizacije, tako se podaci više ne vode kao službeni, već služe kao turistička atrakcija.
Bolléova gljiva u park je smještena 1893. godine i postavljena u sjeverozapadnom dijelu parka. Njeno postavljanje nije prošlo najuspješnije jer se voda izlijevala iz bazena što je uzrokovalo plavljenje parka. Popularno zvana ‘gljiva’, obnovljena je 1975.
Južni dio parka obogaćuju dvije fontane s vodoskocima, koje su svoje mjesto dobile još 1894. Bliže cesti, na samom ulazu u park nalaze se hrvatski velikani: Julije Klović, Andrija Medulić, Krsto Frankopan, Nikola Jurišić, Ivan Kukuljević Sakcinski i Ivan Mažuranić.
