Znate li zašto se za Božić jede purica i što predstavlja blagdanski stol? Ovo su samo neki od običaja starih Zagrepčana koji su opstali

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Božić je vrijeme darivanja i dan kada se za blagdanskim stolom okupi cijela obitelj. Bogata blagdanska trpeza, vesele pjesme i darovi ispod bora samo su neke od stvari koje nas asociraju na ovaj čarobni dan.

Zanimljivo, većina se toga nije posebno promijenila, pa i danas jedemo puricu s mlincima baš kao što su to radili naši stari. Koji su još običaji iz davnina i kako su nastali, donosimo u nastavku.

Perad tjera sve loše, a stol mora biti bogat

Za Božić se često odlazilo na tri mise. Prva je bila polnoćka, zatim ranojutarnja misa zornica, takozvana mala misa, te poldanica, odnosno misa na koju se odlazilo tijekom dana. Nakon posta za Badnjak, jeo se obilan doručak na kojem su se nalazile mesne prerađevine.

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Tradicionalno jelo Božića je purica s mlincima. Vjerovalo se da za Božić treba jesti perad jer ona baca zemlju iza sebe, pa su Zagrepčani kao i mnogi drugi, vjerovali da će se na taj način sve loše u godini ostaviti iza sebe.

Božićni stol mora biti bogat jer predstavlja obilje u nadolazećoj godini, pa se pored mlinaca na blagdanskom stolu često nađe i krumpir, te francuska salata. Suhi kolači i orahnjača i makovnjača, tradicionalne su božićne slastice koje mnogi i danas peku.

Ono bez čega je Božić nekada bio nezamisliv svakako su pjesme. Skromnije zagrebačke obitelji pjevale bi bez instrumentalne pratnje, a one imućnije, omiljene božićne pjesme puštale bi s gramofona.

Komentari