Znate li što se krije iza najljepše ograde od kovanog željeza na Gornjem gradu?

foto:HRT

Mnogi prolaze pokraj zgrade Hrvatskog instituta za povijest u Opatičkoj ulici ne znajući kakva umjetnička djela čuva, a javnosti je dostupna samo na dane otvorenih vrata. Znate li uopće što se krije iza najljepše ograde od kovanog željeza na Gornjem gradu?

Dok se zgrada instituta obnavlja zbog oštećenja u potresu, remek-djela naše moderne našla su privremeni dom na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori.

Jedna od najpoznatijih Bukovčevih slika, Dubravka, nastala je kao narudžba za Palaču bogoštovlja i nastave, današnjeg Instituta za povijest. Malo je poznato da njome nije bio oduševljen njezin naručitelj, Isidor Kršnjavi, smatrajući je suhoparnom.

Sliku je ubrzo otkupila mađarska vlada pa je više od stoljeća trebalo da ponovno dođe u Hrvatsku. Palača u Opatičkoj 10 tako je ostala bez Dubravke, ali umjesto nje, dobila je Bukovčevu sliku Živio kralj, kao i djela drugih velikih umjetnika naše moderne.

– Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Valdec, Oton Iveković, Ferdo Kovačević, Bela Čikoš Sesija… To je jedan od najljepših Gesamtkunstwerka u Zagrebu, možda i u Hrvatskoj, kaže autorica aktualne izložbe u Klovićevim dvorima Petra Vugrinec u reportaži koju donosi HRT.

foto:HRT

Jedan je od zasigurno najljepših ravnateljskih ureda u Hrvatskoj Renesansna soba, u kojoj je Bela Čikoš Sesija naslikao prizore iz Homera, Dantea, Shakespearea i Goethea.

A dramatični, ključni događaji iz povijesti Hrvata, od dolaska i pokrštavanja do krunidbe Ladislava Napuljskog, ispunjavaju senzacionalnu, svečanu Zlatnu dvoranu.

Osim o mitskoj nacionalnoj prošlosti od koje polaze, ta djela još više govore o politici i ukusu s kraja 19. stoljeća.

–  Kao da je Isidor Kršnjavi ili netko drugi samim slikarima, Medoviću, Ivekoviću, Tišovu ili Čikošu Sesiji, govorio kako to trebaju naslikati. Uistinu, to je, kad gledate te slike, kao da čitate, Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića. Tako da te slike su uistinu duh vremena, ističe ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Gordan Ravančić.

foto:HRT

Prvi put u dugoj povijesti palače ova su remek-djela zajedno premještena iz svog prirodnog okruženja Opatičke ulice.

– Ova izložba je zapravo prilika da se široj javnosti, dakle ljudima koje možda još nije neki događaj doveo u Opatičku, da se zapravo upoznaju s vrijednošću ove palače, napominje ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Obnova Instituta samo što nije počela, a umjetnine će njezin završetak pričekati kod gornjogradskih susjeda – do kraja siječnja, javlja HRT.


Komentari