Znate li kada je u Zagrebu pušten u pogon prvi tramvaj? Ako ne znate na koji je pogon išao, odgovor bi vas mogao jako iznenaditi!

Foto: Screenshot

Prije nešto više od sto i trideset godina, točnije 1889., u Zagrebu su počeli još jedni veliki radovi. Grad se već cijelo desetljeće ubrzano obnavljao nakon razornog potresa koji ga je pogodio devet godina ranije, i od malenog je provincijskog gradića na austougaskoj periferiji polako stasao u pravu metropolu. Nakon što su se postavile sadašnje vizure centra, od Glavnog željezničkog kolodvora prema Gornjem gradu, te su konkretne godine započeli radovi na prvoj tramvajskoj pruzi, što i priliči jednoj novopečenoj metropoli.

Prvi je zagrebački tramvaj u pogon pušten 1891. godine. I to kakav pogon! Naime, njime je tada upravljala konjska snaga, doslovno, prve su zagrebačke tramvaje vukli konji. Građani su ga od milja prozvali “Konjka”.

Foto: Screenshot

Prvi je tramvaj u promet pušten s jednim konkretnim ciljem. Te se 1891. godine u gradu održavala velika gospodarska izložba, preteča današnjeg velesajma. Ta je izložba bila povezana s mnogim drugim priredbama, među koje je spadalo i svečano otkriće Kačićeva spomenika u Mesničkoj ulici i prva velika slikarska izložba u Zagrebu. Moralo se misliti i na prijevoz mnogobrojnih putnika koji su stigli u Zagreb i koji su morali od udaljenoga Južnog kolodvora dolaziti u grad. Tako je 5. rujna te godine počeo voziti prvi konjski tramvaj.

Iako zagrepčanima velika novost, grad je kasnio za ostalim gradovima Europe koji su svoje konjske tramvaje dobivali već početkom šezdesetih godina toga stoljeća. No ipak, Zagrepčani su svojom novotarijom bili oduševljeni. Sljedećeg dana (u nedjelju) prevezlo se tramvajem čak 20.005 osoba, što znači pola grada, a tijekom prve godine gotovo nevjerojatnih 1.009.404 putnika. To su vrlo visoke brojke, naročito ako se uzme u obzir da je Zagreb u to vrijeme imao samo oko 42.000 stanovnika. Za pogon prvih zagrebačkih tramvaja upotrijebljena je konjska vuča. Prosječna cijena vožnje iznosila je oko 12 filira, a tijekom prve godine zarađeno je ukupno 77.800 forinti.

Foto: Screenshot

Prvi je put konjski tramvaj provozao od svojeg spremišta na Savskoj (na mjestu gdje je danas Tehnički muzej) uz HNK, Frankopanskom do Ilice. Konjski se topot po tračnicama navodno daleko čuo, a konj je o vratu imao i zvonce, kojim je upozoravao pješake koji bi prelazili prugu. Kolosijek je bio uži od današnjeg, brzina oko sedam kilometara na sat, a svaki je konj imao normu 26-28 kilometara na dan. Isprva je nabavljeno samo šesnaest kola – deset zatvorenih i šest otvorenih. Kola su proizvedena u tvornici u Grazu, a dužina im je bila 4,6, visina 2,5 i širina 1,8 metara. Konjski je tramvaj imao je još jedan nadimak – filoksera – i to se ime održalo dugo vremena iako mu nitko nije znao porijeklo.


Vozna karta na konjskom tramvaju stajala je 6 novčića, do Maksimira 12, a đaci i vojnici plaćali su pola karte.

Foto: Screenshot

Trasa tog prvog konjskog tramvaja bila je sljedeća: započinjala je kod današnjeg Kvaternikovog trga (gdje je u to doba bila mitnica kraj tvornice konjaka – kasnije upravne zgrade Badela), išla je Vlaškom ulicom, Draškovićevom, Jurišićevom, prelazila Trg bana Jelačića, pa nastavljala Ilicom do Mandalice (današnja Mandaličina ulica). Od te glavne rute odvajale su se dvije pruge koje su vodile na jug. Prva je išla od Ilice do Zapadnog kolodvora (tada nazivanog Južni kolodvor), a druga Frankopanskom ulicom, pa sve do kraja Savske ceste tj. do Savskog mosta. Remiza se nalazila na Savskoj cesti, na mjestu gdje je danas smješten Tehnički muzej.

Za zagrebački konjski tramvaj vagoni su naručeni iz Graza, iz tvornice Weitzer. Bili su dugački 5 metara, široki 1,8 i visoki 2,5 metara. Ukupno se raspolagalo s 17 zatvorenih i 15 otvorenih vagona. Svaki vagon je s lakoćom vukao po jedan konj. Ukupno je nabavljeno 70 konja, koji su se izmjenjivali u službi. Svaki je konj prevaljivao prosječno 26 do 28 kilometara na dan, a brzina tramvaja bila je oko 7,5 kilometara na sat. Takav je konjski tramvaj u Zagrebu djelovao sve do 1910. godine, kad ga je zamijenio električni tramvaj.

Komentari

loading...