’Živi primjer temeljite gornjogradske, postpotresne obnove’: Izložena bogata povijest prirodoslovnog muzeja, ali i plan obnove

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Na Europskom trgu otvorena je izložba NOVI MUZEJ 2023. – Hrvatski prirodoslovni muzej u vremenima izazova 1846.-2023. koja će se održati od 29. rujna do 07. listopada.

Izložba govori o povijesti institucije te sadašnjim aktivnostima do novog muzeja uvidom u slavnu prošlost palače, djelić fundusa kao i buduće vrijednosti u novom muzeju ove važne nacionalne institucije koja je obilježila povijest i brojne znanstvene uspjehe hrvatskog prirodoslovlja.

“Želimo sačuvati od zaborava povijest jedne muzejske institucije i arhitektonski izgled plemićke palače Pejačević/Amadeo u kojoj je prije useljenja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 1868. godine, djelovalo prvo zagrebačko javno kazalište i prva kazališna kavana. Ovdje je bila i Jelačićeva kovnica novca, Zemaljsko računovodstvo, a kasnije brojni odsjeci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Godine 2021. muzej je živi primjer temeljite gornjogradske, postpotresne obnove, generator urbanog razvoja te mjesto istraživanja, učenja, igre i znatiželje”, ističu iz muzeja.

“Rekonstrukcijom Muzeja i uspostavom pješačke komunikacije Gornjeg grada i zelenila Tuškanca građanima se olakšava „bijeg” iz urbane Mesničke u prirodu. Time će ova gradska palača i svi njeni posjetitelji, u živom prirodoslovnom muzeju na otvorenom, u srcu Grada Zagreba, ponovno dobiti element hortikulturnog uređenja koji je postojao već u 18 stoljeću”, dodaju pa ističu kako se u atrij muzeja ugrađuju dva mosta na 1. i 2. katu.

“Mostovi će biti dimenzionirani za postav većih izložaka (modela dupina, dinosaura, kostura zagrebačkog kita), a omogućit će atraktivne kutove sagledavanja izložaka i poslužiti kružnoj komunikaciji. Mostovi će poslužiti i za integraciju modernih tehničkih rješenja potrebnih za cjelogodišnja kulturna i znanstvena događanja u ovom gornjogradskom atriju. Podzemni aneks je nova interpolacija u prostoru palače Amadeo koja nimalo ne narušava vanjski prostor Tuškanca. On će se koristiti za povremene i gostujuće izložbe muzeja na površini od 351m2”, rekli su.

Nadalje, u stalnom postavu uz 5000 odabranih predmeta iz 114 zbirki svaka će tema biti predstavljena modernim načinima prezentacije poput multimedije, holograma, lasera. Postav će biti prilagođen svim uzrastima korisnika uz cjelovite prilagodbe osobama s invaliditetom i novi multijezični interaktivni web i online muzejski dućan.

Stalni postav započinje u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom Svemir uz 8K projekciju. Multimedijalna dvorana jest novina u turističkoj ponudi Grada Zagreba i na raspolaganju je svim dionicima za brojna kulturna, znanstvena i gospodarska događanja, naveli su.

Memorijalne sobe Spiridiona Brusine i Dragutina Gorijanović-Krambergera ostaju u izvornom restauriranom obliku, a sve kako bi odavale duh vremena s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Posjetitelj ih razgledava kroz staklenu stijenu čime se oblikuje zatvoreni prostor unutar vremenske kapsule, a pritom se ne remeti njezin izvorni postav.

Jedinstveni fundus s 1,43 milijuna predmeta i tradicija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja duga 176 godina zasjat će novim sjajem. U stalnom postavu posjetitelj putuje kroz vrijeme od prije 4.5 milijardi godina pa sve do vremena pojave čovjeka i raznolikosti vrsta koja nas danas okružuje, a koja je toliko ugrožena, zaključuju.

Izložbu je financijski omogućio Ured za kulturu Grada Zagreba.

Komentari