Dok ga mnogi od milja zovu trbuhom grada i riječ Dolac sinonim im je za tržnicu, poznati plac na Dolcu nastao je između dva svjetska rata – rušenjem naselja. Gradska tržnica na Dolcu svečano je otvorena 1. rujna 1930. Do tad, velik dio trgovanja odvijao se na središnjem gradskom trgu, bana Josipa Jelačića.
Hotel Esplanade Zagreb: Znate li što znači njegovo ime i koji je bio uvjet za njegovu gradnju?
Nekadašnji naziv na Trg bio je Harmica. Danas je to samo prolaz do Ulice Pod zidom, no ime potječe od mađarske riječi harmincz što znači trideset.
Bio je to Trg tridesetnice, zbog iznosa koji su prodavači morali platiti za uvezenu robu.
Sravnili naselje
U vrijeme kad je otvoren ovaj plac Zagreb je brojao 180 tisuća stanovnika, a njegov načelnik bio je dr. Stjepan Srkulj. Poznata je njegova izjava s otvaranja, na kojem su mu se uz brojne Zagrepčane pridružili gradski zastupnici.
“Običaj je da se kod ovakovih svečarskih zgoda dade i mala zakuska, pa kako se nalazimo na tržnici, gdje se ništa ne daje badava i gdje se sve kupuje… molim gospodu zastupnike i ostalu gospodu, da se izvole poslužiti i kupiti”, rekao je.
Gradnja suvremene tržnice trajala je četiri godine. Naselje koje se tamo nalazilo sastojalo se od isprepletenih starih uličica, kućica, nekadašnjeg samostana cistercita te kaptolskih zidina još iz srednjeg vijeka. Crkva svete Marije jedini je dio staroj naselja na Dolcu koji je održan do danas.
Ovaj povijesni dio grada tako je postao svojevrsna žrtva u svrhu napretka i modernizacije metropole. O sudbini naselja Dolac raspravljalo se 20-ak godina. Konačna odluka da će se tržnica graditi tamo donesena je 1925., za vrijeme gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Iste godine krenulo je rušenje trošnih kućica.
Prvotna ideja bila je uređenje samo gornjeg dijela, trga, gdje je zelena tržnica. No, odlučeno je da će se iskopati te izgraditi donji dio tržnice, koji će biti natkriven.
Nakon otvorenja Dolca živežnim se namirnicama više nije smjelo trgovati na Jelačićevu trgu.
Popularne kumice
Popularne prodavačice iz okolnih sela kupci su od zvali kumice. Taj izraz imao je pomalo negativnu konotaciju, jer označavao je žene sa sela, seljanke.
Bolnica na Trgu Zagrepčanima postala trn u oku: Nakon rušenja okrenuli vola na ražnju
U spomen svim ženama koje su hranile gladne Zagrepčane, na vrhu stepenica koje vode do tržnice kip je kumice Barice. Od 2006. pozdravlja sve kupce koji su stigli po voće i povrće, jaja ili mliječne proizvode.
