Iako se proračun za kulturu svake godine sve više smanjuje, a interes za nju konstantno pada, to ne sprječava Sonju Švec Španjol, kustosicu slobodnjaka u organizaciji izložbi za mlade i ponekad javnosti nepoznate umjetnike.
“Moj interes za umjetnost postoji odmalena, iako nikad nisam željela biti umjetnica, više sam htjela istraživati i uživati u svim oblicima umjetnosti. U školi sam voljela društvene predmete, pa sam prilikom odabira srednje škole tražila one koje imaju umjetnički smjer. Upisala sam srednju školu za modu i dizajn, jer je imala pojačani program povijesti umjetnosti. Nakon završene srednje škole upisala sam povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu te dodatni studij muzeologije. Rekla bih da u javnosti ima interesa za umjetnost, ali ponekad se same kulturne institucije ne trude komunicirati sa zajednicom, pa još uvijek vlada mišljenje kako su to zatvorene institucije gdje se posjetitelji ne osjećaju dobrodošlo. S posjetima muzejima i kulturnim institucijama treba početi od malih nogu, primjerice, u inozemstvu kad posjećujem muzeje često vidim kako djeca sjede na podu i koncentrirano crtaju, jednostavno se u prostoru muzeja osjećaju kao doma. Smatram da u tom vidu naša zemlja ide u krivom smjeru, jer se sati likovnog odgoja u školama smanjuju, a likovnost i kreativnost jednostavno se smatraju nebitnima.” kaže Švec Španjol.
No, moram istaknuti i pozitivnu stranu u vidu razvoja pedagoškog i edukativnog djelovanja ustanova u kulturi. Dosta muzeja je poradilo na edukativnom aspektu, pa tako organiziraju radionice za djecu i odrasle koje su najčešće besplatne. Iako mnogi smatraju da se “veliki ego” pripisuje samo umjetnicima, on, nažalost, postoji i kod mnogih kustosa koji svoje djelovanje vide isključivo kroz prizmu vlastitih interesa i uspjeha, pa se naglašeno izražavaju stručnom terminologijom, neovisno o prigodi, smatrajući kako se ne bi trebali “spuštati” na razinu šire javnosti, nego bi se ona trebala uzdignuti na njihovu. Sonja Švec Španjol ističe kako je na fakultetu naučila da najveći profesionalci mogu posve jednostavnim jezikom svima prenijeti svoje znanje. Tu naravno ne treba raditi kompromise o degradiranju struke, već se treba pronaći zajednički jezik. Time bi nestao i jaz prema suvremenoj i konceptualnoj umjetnosti, koja nije uvijek sama po sebi razumljiva, objašnjava kustosica.
“Ima kolega kritičara umjetnosti koji pišu zanimljivo i razumljivo, no postoji krug kolega koji ne želi ostvariti komunikaciju s publikom već sebe smatraju samodostatnima. Njima su čak i sami umjetnici skretali pozornost kako bi trebali promijeniti pristup u svom radu i interpretaciji njihovog rada, no bez uspjeha. Ne treba generalizirati, ali puno bi nam pomogli okrugli stolovi, simpoziji ili radionice na kojima bi se okupili umjetnici, kustosi i publika, te bi kroz razmjenu iskustava i mišljenja pronašli “zajednički jezik” u cilju poboljšanja komunikacije” kaže kustosica Švec Španjol.
Iznenađuje ju koliko kolege ne žele međusobno surađivati. Svi se međusobno gledaju kao konkurenciju, a ne kao kritičnu masu koja zajedničkim snagama može nešto promijeniti, te realizirati kvalitetne projekte. To sustavno uništava kulturu, i umjesto da napredujemo mi nazadujemo. Malo kulturnjaka djeluje za opće dobro zajednice i države u kojoj žive, već primarno djeluju s diljem samopromocije i ostvarivanja svojih osobnih interesa. Nerijetko kolege prihvaćaju projekte koji će im izgledati dobro u životopisu, te često surađuju sa “sigurnim”, već etabliranim, umjetnicima, dok mlade, kojima treba prostor za predstavljanje, jednostavno ignoriraju.
“Društvene mreže mogu biti odlična mjesta za prezentaciju i umrežavanje mladih umjetnika. Nažalost, na Akademiji likovnih umjetnosti studente ne uče kako prezentirati svoj rad i kako se prijaviti na natječaje. Obzirom da u Hrvatskoj ne postoje umjetnički menadžeri u pravom smislu te riječi, ostaje na umjetnicima da se sami promoviraju, dogovaraju izložbe i prodaju svoje radove. Mnogi mladi umjetnici kada diplomiraju i napuste okrilje akademije ne snađu se odmah na likovnoj sceni. No, ima i pozitivnih pomaka, pa su tako studenti sami pokrenuli časopis “Skica” u kojem njihovi profesori, samostalni umjetnici pa i sami studenti pišu tematske tekstove o problemima s kojima se suočavaju kao što je pisanje prijava za natječaje, slaganje vlastite mape radova tj. porfolia” objašnjava mlada kustosica.
Na pitanje je li skandal ili šok dobar način samopromocije poput nedavnog primjera s “golim” umjetnikom Brentom Rayem Fraserom koji je slikao svojim falusom i tako šokirao žiri Supertalenta odgovara kako ovo nije prvi primjer “skandalozne” umjetnosti, jer u povijesti umjetnosti, a i suvremenoj umjetnosti, pronalazimo primjere umjetnika koji u svojim performansima i izvedbenim umjetnostima krvare, povraćaju, uriniraju….. No, dakako, postoje i različite kategorije – što je umjetnost, što je showbizz, a što se pretapa iz jednog područja u drugo.
Sonja Švec Španjola komentirala je i opće društveno stanje spram umjetnosti.
“Naša država je siromašna i prosječni građanin si ne može priuštiti kupovinu umjetničkih djela, te sukladno tome umjetnici ne mogu živjeti od prodaje svojih djela. U prošlim vremenima srednji građanski sloj, koji je danas doslovce nestao, kupovao je i opremao svoja kućanstva knjigama i umjetninama. Velike firme su kupovale umjetnine i imale su svoje KUD-ove (kulturno-umjetnička društva) u kojima su se njihovi zaposlenici bavili fotografijom, slikanjem, pjevanjem, sviranjem…. Jasno mi je da danas živimo u kapitalističkom društvu, no čak i ako država sve prepusti tržištu umjetnina, ono kod nas nije uređeno i ne funkcionira. Nemamo puno privatnih galerija koje bi djelovale kao zastupnici suvremene umjetnosti i umjetnika. Nitko ne želi ući u borbu s ovim problemom, jer je to veliki zalogaj i ne vjerujem da će se u skoroj budućnosti išta promijeniti. Umjetnici u Hrvatskoj danas ne žive od prodaje svojih djela. Većina radi dodatne poslove, jer jednostavno ne mogu živjeti od svojeg rada. Zaposleni su školama ili na akademijama, a neki su prilagodili svoju umjetnost tržištu. Prije su tvrtke i hoteli kupovali umjetnička djela i tako su svi bili na dobitku, a danas je posve drugačija situacija” objašnjava kustosica.
Kolekcionari u Hrvatskoj su još uvijek okrenuti kupovini djela starih majstora. Njima su suvremeni umjetnici potpuno nezanimljivi. U zadnjih nekoliko godina imali smo prilike vidjeti izložbe privatnih kolekcionara u čijim kolekcijama većinom i dalje dominiraju djela pokojnih umjetnika XIX. i XX. stoljeća.” kaže Švec Španjol.
Na pitanje kako je raditi kao nezavisni kustos ističe kako takav oblik rada ima svojih pozitivnih i negativnih strana. Pozitivne su svakako mogućnost izbora novih projekata i suradnika u radu, te stalna edukacija i razvoj pristupa u radu, dok su negativne strane nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja obzirom da je budućnost neizvjesna i ovisi od projekta do projekta. Drugi problem su honorari koji su u umjetnosti skromni, a ponekad i nepostojeći. O tome najviše znaju sami umjetnici, jer je honorar za umjetnika prilikom realizacije njegove izložbe u Hrvatskoj potpuna nepoznanica, te se nameće pitanje zašto uopće stvarati?
Iako Sonja u svojem radu nailazi na različite prepreke, ona uistinu voli to što radi. Svim mladim savjetuje ako misle ići njezinim stopama da dobro promisle o svemu, jer da biste opstali kao freelancer, posebice u području kulture i umjetnosti, uistinu morate voljeti to što radite i morate biti uporni, jer mogu vas “pokositi” na prvu. Morate cijeniti sebe, znati koliko vrijedite i koliko ulažete u svaki projekt. Mnogi će probati “prodati” priču o besplatnom radu u cilju samopromocije, kako umjetnika tako i mladih kustosa, dok će sebi redovito isplaćivati plaće. Na kraju, trebate biti uporni, imati cilj, vjerovati u to što radite, te raditi predano, kvalitetno i odgovorno kako bi u svakom trenutku mogli ponosno stati iza svojeg rada.
Na kraju vas srdačno pozivamo na grupnu izložbu “PerceiveArt – Leave a Trail” koja se otvara 13. studenoga 2018. u 20 sati u Galeriji Zvonimir u Zagrebu, a organizira ju Sonja Švec Španjol povodom 5. obljetnice web stranice posvećene likovnoj umjetnosti www.PerceiveArt.com .
