Budući da se zagrebačko odlagalište otpada Jakuševec zove po istom naselju u kojemu je kompleks smješten, za očekivati je da bi povremeno nemili miris gradskog smeća zahvatio nosnice stanovnike tog novozagrebačkog kvarta nedaleko od jugoistočne obale rijeke Save.
Zagreb će dobiti novo smetlište? Već se spominje lokacija u drugom kvartu, Tomašević otkrio planove
Međutim, neugodni mirisi zahvaćaju i susjede preko puta Sarajevske ceste, u naselju Dugave.
Tako nam se u redakciju portala Zagreb.info javio jedan čitatelj koji je naveo da je smrad ove godine gori nego ikad i da je u utorak ujutro smrad kod dječjeg vrtića u tom kvartu bio neizdrživ.
“Pitam se da li djeca smiju uopće boraviti vani ili imati otvorene prozore? Hoćete li poduzeti nešto ili ćemo čekati da nam se djeca počnu razbolijevati?”, zapitao se naš čitatelj poslavši nam poruku malo nakon osam ujutro.
‘Kao paljevina i raspadnuti biootpad’
Zaputili smo se u Dugave gdje su nam nosnice pri putovanju Sarajevskom cestom također zahvatile neugodne mirise, a stanovnici Dugava koje smo susreli u raznim dijelovima kvarta su složni kako se oko smrada s Jakuševca treba nešto poduzeti.
Ipak, intenzitet smrada ovisi o više faktora. Prolazeći Albinijevom ulicom, na samom rubu granice s Jakuševcom, 81-godišnji Ivan nam je dao svoje dojmove s odlagalištem otpada, pričajući nam kako u tom području živi od 1982. godine.
“Mogu reći da je intenzivniji miris, jer je sve veća hrpa smeća, ali nemam nekakav mjerač pa da kažem pošteno. Smrad se osjeti u svakom slučaju, ali povremeno. Ovisi koji vjetar puše i na koju stranu”, otkrio nam je svoje dojmove nakon što je 41. godinu života proveo u Dugavama.
Naveo je i kako njegovi prozori ne gledaju prema Jakuševcu te ih ima otvorene.
S druge strane, naša sugovornica Marijana koja je na biciklu prolazila Kauzlarićevim prilazom, otkrila nam je kako s prozorima ima prave dileme, budući stan 43-godišnjakinje gleda izravno prema odlagalištu. Kroz smijeh nam je rekla kako je i ona jedna od stanovnica koja se žali na nesnosan miris.
“Pogotovo po noći, oko 1, 2 ujutro. Po ljeti je definitivno gore nego po zimi iako i tada zna smrdjeti. Problem mi je jer znam ući u spavaću sobu, sve smrdi, a prozor mi je otvoren na kip (na kant ili poluotvoren, op.a). Onda ne znam što da radim. Da zatvorim prozor i onda će mi smrad ostati unutra. Grozno je, nema mi smisla”, opisala je Marijana svoju nezavidnu situaciju.
Dodala nam je i vlastiti opis mirisa koji je muči.
“Ne znam kako bi ga opisala, no kao da je neka paljevina, ali i kao da se raspada biootpad”, navela je također ustvrdivši kako strujanje vjetra između zgrada također igra ulogu, ali ne dvoji da je ove godine situacija gora nego inače.
Kvartovska geografija: Na zapadu ništa bolje
Zbog tog strujanja vjetra, Marijani se čini kako je i dalje od Sarajevske ceste, prema zapadu Dugava, miris i dalje užasan.
Zagrepčanima je stvarno prekipjelo: ‘Da je Bandić živ svega ovoga ne bi bilo’
Na to nas je upozorio i 30-godišnji Vedran koji na relaciji kuća-posao, luta Dugavama od njegovog istočnog djela, pa prema zapadu ove četvrti.
“Mislim da je više manje isto. Radim u Lučićevoj i osjeti se određenih dana smrad i do tamo, a nisam osjetio razliku ni kad se prošećem do Bundeka ili do Sigeta”, rekao nam je Vedran, koji nam je otkrio da se čak i požalio nadležnim tijelima u općini. Ne samo zbog Jakuševca, već ga smeta da, iako naglašava da je svjestan kako je oluja bila razorna, što još uvijek ima grana po ulicama, a koje se kompostiraju uz cestu.
No, što se tiče samog smrada, kaže nam Vedran, slaže se da je gore nego prije. Iako je napomenuo da u Dugavama živi samo posljednje dvije godine, prisjetio se da je kvart često posjećivao ranije.
“Po meni je smrad intenzivniji nego prije. Bio sam ranije tu preko ljeta i tada se uvijek smrad osjetio, ali ovo je prva godina da se, ako je povećan tlak, smrad može osjetiti cijele godine”, upozorio je.
Slično razmišlja i umirovljenica Zdenka koja je prolazila sa zapada prema istoku, kako nam je otkrila, u posjet kćeri, prolazeći ulicom Sv. Mateja. Navela je da se ne veseli padanju kiše koja je najavljena ovog tjedna, jer će to, kaže nam, pogoršati nemili miris.
“Situacija je sve gora i gora. Malo je lakše ovdje na zapadu, a kod moje kćeri se još jače osjeti. U zbor i crkvu sa mnom idu i ljudi koji žive preko Sarajevske ceste (u naselju Jakuševec, op.a). njima je još gore”, priča nam Zdenka.
Nešto je trulo, ali je li i nezdravo?
Da u Dugavama nešto smrdi, slažu se svi i ne dvoje gdje je izvor, ali mišljenja Dugavljana s kojima smo razgovarali se razilaze kod rasprave je li riječ samo o neugodnosti ili o ozbiljnijoj zdravstvenoj opasnosti.
Ivan nam je rekao kako ne bi kontrirao liječnicima niti komentirao koliko je život u Dugavama doista opasan zbog zraka, ali nije skrivao svoje osjećaje po tom pitanju.
“Ne plaši me ništa jer moram tu živjeti. Nitko mi neće dati drugi stan, pa onda neka bude kako bude”, ustvrdio je.
S druge strane, Marijani pitanje o zdravstvenoj sigurnosti ulijeva zabrinutost.
“Bojim se za zdravlje svoje djece i za sebe. Ljudi govore da i preko dana zrak zna biti užasno loš pa ne znaš da li da izađeš ili ne izađeš”, iskreno je rekla.
Vedrana s druge strane ne muči rizik zdravlja, ali se pita što Dugave u nasljedstvo ostavljaju sadašnjim, ali i novim generacijama.
“Čak se i ne bojim za zdravlje, ali iskreno, nije mi ugodno osjetiti taj miris. Dobio sam ‘bebačicu’, idem u šetnju s njom i suprugom i nije mi ugodno”, rekao je navevši kako ne zna je li smrad, intenzivniji nego ikad prije, rezultat dodatnog nagomilavanja ili zbrinjavanja otpada.
Zdenka ne dvoji kako ima razloga za zabrinutost.
“Imam prijatelje koji stanuju bliže Jakuševcu. Bolesni su, imaju puno karcinoma”, tvrdi nam Zdenka iako nismo mogli potvrditi da su spomenute bolesti doista povezane sa smetlištem.
‘Dugave imaju potencijal’
Svi naši sugovornici se slažu da je smrad sve gori, a slažu se i da bi gradske vlasti trebale taj problem riješiti.
Novska raskida ugovor sa Zagrebom: Propao plan oko zajedničke kompostane
No, nažalost, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je već naveo kako smatra da se odlagalište Jakuševec, neće moći zatvoriti do kraja njegovog mandata i da je posrijedi predizborno obećanje koje neće moći ispuniti.
“Promijenile su se postavke Europske komisije i odlučeno je da više ne financiraju centar za obradu miješanog otpada. Zagreb projekt ne može financirati sam. Trebamo krenuti ispočetka i spajati postojeća tri projekta u jedan. Procjene su da to košta između 300 i 400 milijuna eura. S Ministarstvom gospodarstva razgovaramo o mogućnosti korištenja domaćih fondova, budući da se izrađuje Nacionalni plan gospodarenja otpadom, koji će definirati izvore financiranja”, poručio je Tomašević na sjednici gradske skupštine 15. lipnja.
Pritom je istaknuo kako on za to nije odgovoran, ali da bi se Jakuševac mogao zatvoriti do 2026. godine.
Bilo kako bilo, stanovnici Dugava nemaju previše strpljenja.
“Grad je to trebao riješiti odavno”, kratko je poručio Ivan napominjući da je smrad smetlišta sve veći.
Ranije su se vrtjele ideje spalionice i sortirnice, a Zdenka ne dvoji što bi njoj bilo draže.
“To je još Bandić trebao riješiti. Sortirnica bi bila super i smanjila bi smrad, ali ne treba ona nužno biti ni na Jakuševcu. Imamo puno krajeva gdje, nažalost nema ljudi i gdje bi se otpad mogao dovoziti. Ovo je svjetska sramota za Zagreb”, ustvrdila je Zdenka.
Marijana također smatra da bi sortirnica moglo biti dobro rješenje, a Vedran s druge strane, navodi kako bi volio da se problem Jakuševca riješi, ali ne smatra da može procijeniti koje bi rješenje bilo dobro.
“U svome pismu nisam dao konkretne prijedloge za Jakuševec,, ali mislim da nisam nadležan niti imam rješenje kako bi se to riješilo. Iskreno ne znam za sortirnicu i mislim, što god da kažem, da bi bila budalaština jer se jednostavno ne razumijem u to, nisam inženjer”, pošteno i iskreno nam je rekao Vedran.
Na kraju dana, kao stanovnik Dugava, očekuje od nadležnih da se brinu za ono što trebaju, ali i da građani daju svoj doprinos.
“Gledam da mi je čisto ispred mog praga, da počistim svoje i da nam bude lijepo u kvartu za koji mislim da stvarno ima veliki potencijal”, zaključio je Vedran.
Upit o rješenjima za Jakuševec smo poslali i Gradu Zagrebu.
Grad se oglasio: Otkrili ono što sve zanima oko teškog smrada s Jakuševca
“Nije bilo izvanrednih aktivnosti koje bi mogle biti uzrok izvanredne pojave neugodnih mirisa. Mjere koje se provode za smanjenje emisije neugodnih mirisa propisane su okolišnom dozvolom te se iste redovito provode. Sav otpad koji dolazi na odlagalište se dnevno ugrađuje u tijelo odlagališta i prekriva dnevnom prekrivkom. Također, kontinuirano se prikuplja, zbrinjava i obrađuje odlagališni plin na plinskom postrojenju”, pojasnili su iz Grada i najavili daljnji razvoj praćenja onečišćenja okoliša.
“Uz pomoć lokalnih i EU sredstava u tijeku je dodatni razvoj sustava za predviđanje onečišćenja zraka i razvoj sustava procjene utjecaja kvalitete zraka na zdravlje. Aktivnosti su neodvojivo povezane s unapređenjem praćenja podataka o kvaliteti zraka na nacionalnoj razini i s planom integracije više baza zdravstvenih i okolišnih podataka na nacionalnoj razini u skladu s najavom postrojenja EU zakonodavstva za ovo područje”, dodali su iz gradske uprave.
