Simbol zagrebačkog potresa, odnosno kuća na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice, srušena je u ožujku ove godine. Nakon rušenje temelji su obrasli travom, o čemu smo nedavno pisali, a građevinari su oko kuće postavili metalnu ogradu.
Grad Zagreb smo upitali koja je sudbina zemljišta gdje se nekada nalazila stambena zgrada u Đorđićevoj ulici koja je srušena, te ima li grad vlasnički udio u tom zemljištu? Također smo ih upitali što se prema zakonu na tom mjestu smije, a što ne smije graditi te je li buduća gradnja na tom mjestu ograničena konzervatorskim pravilima koji vrijede za kuću Frisch? U cijelosti prenosimo njihov odgovor.
“Zemljište na kojem se nalazila stambena zgrada na uglu Petrinjske i Đorđićeve ulice, adresa Petrinjska 25 koja je srušena zbog oštećenosti uslijed potresa, upisano je u zemljišnim knjigama kao k.č. 6005/1, dvorište i zgrada mješovite uporabe, površine 234 m2, k.o. Centar. Na istoj je upisano devet etaža u vlasništvu Republike Hrvatske i fizičkih osoba. Grad Zagreb nema u vlasništvu nekretnine na navedenoj adresi. Sama lokacija, Petrinjska 25, nalazi se na području Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, upisane u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara”, kažu iz Grada.
“Odlukom o donošenju GUP-a Grada Zagreba, članak 92., Posebni uvjeti zaštite za područje 2. Donji grad, utvrđene su mjere zaštite za zonu „A“ Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Sukladno tim mjerama, za gradnju novih objekata utvrđena je obveza provođenja javnog natječaja, za koji će, u sklopu procedure javnog natječaja, biti utvrđene detaljni konzervatorski uvjeti za predmetnu izgradnju”, dodaju.
“Napominjemo da su na području povijesnog gradskog središta, kao morfološki i strukturalno potpuno definiranog prostora, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani obvezom uvažavanja i afirmacije prostornih vrijednosti: elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesnih graditeljskih struktura te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent”, objašnjavaju iz Grada.
“Nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenička obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, treba u svim elementima – morfološki, mjerilom i gabaritima – biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije – uličnog poteza, odnosno bloka i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje”, zaključuju iz Grada Zagreba.
