Sastanak u Novinarskom domu: Postoji li ravnopravnost spolova u audiovizualnom sektoru?

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Žene su i dalje neravnopravno zastupljene u europskome audiovizualnom i medijskom sektoru te je stoga u javnosti iznimno važno promicati jednakost spolova i raznolikost, zaključak je europskog sastanka o ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru održanom u Zagrebu.

Na skupu u Novinarskom domu predstavljeno je i provedeno mapiranje za bolju informiranost u vezi s ravnopravnošću spolova u AV sektoru te dosad identificirane dobre prakse. Djelomično su predstavljeni i rezultati istraživačkog projekta koji je trajao dvije godine u partnerstvu više organizacija među kojima su i Međunarodna federacija filmskih producenata (FIAPF), Europska audiovizualna produkcija (CEPI), Europska radiodifuzna unija (EBU), Europska federacija novinara (EFJ) te Međunarodna federacija glumaca (FIA), glazbenika te Međunarodna alijansa umjetnosti i zabave.

Uvredljivi komentari na društvenim mrežama

Prema predstavljenim podacima, samo 24 posto radijskih, novinskih, televizijskih vijesti u svijetu 2015. odnosilo se na žene, novinarke su 2014. preko Twittera primile tri puta više uvredljivih komentara nego njihove kolege muškarci, a čak dvije trećine medijskih djelatnica je tijekom 2018. bilo maltretirano ili im se prijetilo preko interneta ili društvenih mreža.

”Situacija u audiovizualnom sektoru, nažalost, nije dobra što se tiče rodne ravnopravnosti. No, ipak vidimo neka unapređenja u posljednje dvije, tri godine te značajnije angažiranje žena u ulozi redatelja, producenata i scenarista”, rekla je Dearbhal Murphy iz Međunarodne federacije glumaca koja je i predstavila projekt.


S druge strane, tijekom panel diskusije i predstavnici hrvatske audiovizualne industrije iznijeli su podatke o ženama kao autorima audiovizualnih djela te posebno naznačivali maleni postotak njihova sudjelovanja u stvaranju filmova i serija.

Redateljica Katarina Zrinka Matijević tako je predstavila podatke o sudjelovanju žena u stvaranju hrvatskih dugometražnih filmova od 1990. do 2018. prema kojem je samo sedam posto filmova u tom razdoblju režirala žena, žene su komponirale samo 2,7 posto filmske glazbe, dok je istovremeno njihov postotak u produkciji bio puno veći od 23,6 do 26 posto te da su bile najvažnije i najzastupljenije u kostimografiji – njihova zastupljenost iznosila je čak 94,2 posto u snimljenim filmovima.

Predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih producenata Dario Vince naglasio je kako je uloga žena u audiovizualnoj industriji određena i specifičnim načinom na koji se dobiva novac i projekti naglašavajući ”balkanski utjecaj gdje se dva muškarca nađu i ozbiljno razgovaraju”. O toj temi izlagale su i Lana Barić, Sanja Ravlić, Tamara Babun i Ana-Marija Vrdoljak, a o situaciji u Velikoj Britaniji govorila je Louisa Tee.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Chris Marcich složio se s iznesenim tezama o slaboj zastupljenosti žena.

”Pozicija žena u hrvatskoj audiovizualnoj industriji je neoprostivo nedovoljno jaka. Na unapređenju njihove pozicije treba strateški puno raditi što će i biti u fokusu HAVC-a”, rekao je Marchic.

Seksizam i govor mržnje

U sklopu skupa održana je i diskusija o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti žena u medijima u kojoj su sudjelovale medijska savjetnica pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nevenka Sudar, profesorica Fakulteta političkih znanosti Viktorija Car i novinarka Elizabeta Gojan koja je upozorila na seksizam i govor mržnje usmjeren prema ženama u medijima koje su, osim toga, redovito i potplaćene.

Vanja Gavran iz Agencije za elektroničke medije (AEM) ocijenio je kako je slaba zastupljenost žena u hrvatskim medijima posljedica patrijarhalnoga i konzervativnoga društva.

”Agencija za elektroničke medije u posljednje vrijeme ulaže puno truda i resursa kako bi istražila kako se prate ženske teme u elektroničkim medijima, naročito o ženama u sportu. Na tri nacionalne televizije se o ženama govori manje od četiri posto, a donose više od 50 posto medalja i plasmana”, rekao je Gavran.

Domaćini skupa u Novinarskom domu bili su Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Komentari

loading...
-->