Pronašli ste ježa i želite mu pomoći? Dobro razmislite jer možete mu napraviti više štete nego koristi

Ilustracija (Foto: Pixabay)

PONEJDELJAK NEDJEHDio građana, posebno onih koji imaju vlastita dvorišta, susreo se s ježevima. Najčešće je riječ o malim ježevima te često, u želji da pomognu, ljudi hrane ježeve hranom koja dugoročno nije prihvatljiva za njih te im može prouzročiti više štete.

O tome kako pravilno ugostiti ove male njuškice razgovarali smo s Majom Lukač, voditeljicom oporavilišta za divlje životinje Veterinarskog fakulteta “WildrescueVEF”.

Na naše pitanje što učiniti s ježevima koji zalutaju u dvorišta, Lukač nas upozorava da ježevi zapravo ne zalutaju u naša dvorišta, već su to njihova prirodna staništa koja su se s vremenom promijenila, a na koja su se oni uspješno prilagodili jer nastanjuju naš planet puno dulje od ljudi.

Posjećuju nas samostalni ježevi

“Ježevi imaju dva legla tijekom godine, a  pare se ovisno o vremenskim prilikama od travnja do rujna. Mladunčad je ovisna o majci otprilike šest do osam tjedana, nakon čega započinju samostalan život.  Mladunčad ovisna o majci ne luta daleko od gnijezda i rijetko ćemo ih naći samostalne u vrtovima. U tom periodu uglavnom se drže majke ili gnijezda. Puno češče građani mogu uočiti mlade ježiće koji samostalno nastavljaju svoj život i potpuno su neovisni od majke. Takve jedinke imaju izgled malog odraslog ježa i teže od 200 grama na više”, pojašnjava voditeljica oporavilišta.

Važnost procjene

“Tijekom proljeća građani često zovu radi pronalaska mladih životinja ali i odraslih iscrpljenih, ranjenih ili bolesnih životinja. Tada je potrebno popričati s građanima i procijeniti kada je intervencija potrebna. Ponekad je riječ o zdravim, mladim životinjama koje treba ostaviti u njihovom prirodnom okruženju bez intervencije. Ponekad majka strada te je takve ježiće potrebno othraniti i vratiti natrag u prirodu”, kaže Lukač.

Kako postupati kad se pronađe ježa, čime ih hraniti?

Ježevi su životinje aktivne u sumrak i noću. Svaki pronalazak ježa tijekom dana obično upućuje da sa životinjom nešto nije u redu, i takve životinje zahtijevaju intervenciju, te je najbolje obratiti se nekom od azila za divlje životinje.

Ponekad se mladi ježevi mogu uočiti i bez majke, što je potpuno prirodno jer je majka vjerojatno napustila gnijezdo radi pronalska hrane. Prije uzimanja ježeva iz njihovog prirodnog staništa potrebno je dobro proučiti je li majka u blizini i je li se vratila u gnjiezdo, pa je ponekad dobro pričekati i nekoliko sati prije intervencije.

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Ukoliko majke nema, mladi ježići se mogu uzeti i smjestiti na toplo, te kontaktirati neki od azila za divlje životinje koji su educirani za othranu mladih ježeva i njihov siguran povratak u prirodu.  Briga za male ježeve vrlo je kompleksna i ne preporuča se ljudima koji za to nisu educirani jer se na taj način ježićima smanjuje šansa za preživljavanje i povratak u prirodno stanište kada postanu samostalni.

Najveća je greška hranjenje ježeva kravljim mlijekom obzirom da su ježevi intolerantni na laktozu. Za prvu pomoć može se dati kozje mlijeko ili u slučaju odraslih jedinki suha mačja hrana, no dugoročna othrana provodi se mliječnim nadomjescima najsličnijima mlijeku ježeva, s visokim udjelom masti.

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Intervecija je svakako potrebna ako građani pronađu ranjenu, iscrpljenu ili vidno bolesnu jedinku.

Kako pomoći ježevima?

Obzirom da je broj ježeva u Europi u opadanju primarno radi smanjenog broja kukaca, njihove osnovne hrane, a zatim i prometa, građani mogu pomoći ježevima na način da osiguraju „jež friendly“ vrtove. To su vrtovi i okućnice koji imaju dovoljno grmlja i živice kako bi se životinje mogle skloniti tijekom dana, te hibernirati zimi, te vrtovi u kojima se ne koriste insekticidi kako bi se ježevima osigurala dovoljna količina prirodne hrane, kaže nam Maja Lukač.

Komentari